Predstavljena monografija Matko Brajša Rašan i zbirka Mažurano moja
Predsjednik Gradskog vijeća Tiziano Sošić prisustvovao je 15. siječnja u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca promociji monografije Matko Brajša Rašan i zbirke notnog izdanja Mažurano moja povodom 160. godišnjice rođenja skladatelja. „Želim se zahvaliti u ime Grada Pule svim institucijama i osobama koje su doprinijeli realizaciji monografije i zbirke jer je prava vrijednost navedenih inicijativa potaknuti među našim građanima saznanje o dosad neobjavljenim djelima M. B. Rašana i o manje poznatim, ali važnim, činjenicama iz njegovog života. Često susrećem iste institucije i pojedince uključene u valorizaciju i drugih važnih ličnosti kao što su Slavko Zlatić ili Antonio Smareglia, pa zahvaljujem na entuzijazmu i radu na stvaranju i održavanju naše kolektivne memorije, a što Grad Pula potiče i podržava“, kazao je predsjednik Gradskog vijeća Sošić te je iskoristio ovu priliku i zahvalio se svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog vrijednog izdanja.
Monografiju su predstavili autori mr.art. Mirjana Grakalić, dr.sc. Ivana Paula Gortan-Carlin, mag.hist. Andrej Bader,dr.sc. Lada Duraković i dr.sc. Mirna Marić.
Inače, ova je monografija već predstavljena javnosti 11. prosinca 2019., na dan rođenja Matka Brajša Rašana. Kako su autori naveli, monografija o životu i radu Matka Brajše Rašana nastala je sa željom da se na jednom mjestu cjelovitije i sustavnije obrade život i djelo poznatog istarskog skladatelja, ključne istarske glazbene ličnosti na prijelazu u 20. stoljeće.
Matka Brajšu Rašana najčešće se spominje u kontekstu današnje himne Istarske županije „Krasna zemljo Istro mila“ iako je ostavio mnogo dublji i svestraniji trag te je njegovo djelovanje na političkom, kulturnom i glazbenom području obilježilo kraj 19. i početak 20. stoljeća u Istri, a tadašnje su prilike, s druge strane, usmjerile njegov životni i glazbeni put. Bio je pokretač kulturnoga i glazbenoga života u svim mjestima u kojima je živio i radio. Skladao je veliki broj svjetovne i crkvene glazbe, uglavnom za vokalne sastave (zborove), a od iznimne je važnosti njegov pionirski rad na sakupljanju i melografiranju istarsko primorskih narodnih napjeva čakavskoga govornoga područja.
