konferencija za novinare

Zelena Istra: 'Stroj košta milijun, oni godišnje plaćaju 1,4 milijuna'

0
Koviljka Aškić (foto: Facebook)
Koviljka Aškić (foto: Facebook)

Udruga Zelena Istra održala je 25. studenog konferenciju za medije o problemu gospodarenja otpadom. Na konferenciji su problematiku iznijele Koviljka Aškić, Dušica Radojčić i Irena Burba. „Smrad s Kaštijuna, požar u Metisu, teme koje su punile medije prije par mjeseci i izazvale veliki revolt javnosti, polučile su jedino PR-ovski odrađene reakcije politike. Ostali odgovorni u sustavu gospodarenja otpadom odlučili su se na taktiku šutnje, nadajući se zaboravu“ kazale su predstavnice Zelene Istre.

Naglasila su da su u rujnu upozoravale na povezanost problema otpada s turizmom i preporučili obustavu prikupljanja proizvodnog otpada zajedno s miješanim, odnosno zabranu preuzimanja proizvodnog otpada turističkih i ugostiteljskih tvrtki zajedno s miješanim komunalnim otpadom.

„Upozoravali smo i da odvajanje otpada nema nikakvog smisla bez izgradnje sortirnice, koja bi spriječila skupo plaćanje privatnim tvrtkama za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada. Predložili smo objedinjavanje segmenta poslovanja komunalnih poduzeća u Istri jer je preskupo i neracionalno da svako komunalno poduzeće ima npr. svoju sortirnicu. Otada nismo vidjeli ni čuli ni od jednog spomenutog aktera bilo kakav prijedlog ili rješenje problema koji su stvorili. Štoviše, sve dublje upadaju u greške koje će nas skupo stajati, a odgovornost prebacuju na Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša“, kažu u Zelenoj Istri.

Neracionalnost

„Komunalno poduzeće PRE-KOM iz Preloga, jedno od najuspješnijih komunalnih poduzeća u Hrvatskoj, 5. studenog 2019. objavilo je postupak javne nabave za rabljeni stroj za usitnjavanje biorazgradivog komunalnog otpada (otpad iz smeđih kanti, granje, lišće i sl.). Procijenjena vrijednost stroja je 1.037,500 kuna s PDV-om. Za razliku od toga, Herculanea je samo tijekom 2019. objavila dva postupka nabave za usitnjavanje i odvoz biorazgradivog otpada, koje ćemo platiti 1,4 milijuna. Za milijun kuna PRE-KOM će nabaviti svoj stroj i sam obavljati posao, a mi ćemo nastaviti godišnje plaćati 1,4 milijuna kuna za usitnjavanje zelenog otada. Umjesto da kupimo svoj stroj ili da se dogovori zajednička kupovina stroja bliskih komunalnih poduzeća, npr. iz Pule, Fažane, Medulina i Vodnjana. Ovo je samo jedan od mnogih sličnih primjera skupog plaćanja obrade otpada umjesto da se dugoročno sustav riješi vlastitim strojevima“, kazale su predstavnice udruge i nastavile:  „Jedino što Herculanea radi je sakupljanje otpada, a sve ostalo - sortiranje korisnog otpada, usitnjavanje zelenog otpada kao i usitnjavanje i zbrinjavanje glomaznog otpada plaća drugim tvrtkama. Takav sustav upravljanja komunalnim otpadom je neodrživ i skup, a rezultira i malim postotkom odvajanja korisnog otpada zbog čega će Grad Pula za 2018. godinu platiti 600 tisuća kuna kazne odnosno, kako se službeno zove, "poticajne naknade".

Nadalje, Zelena Istra napominje da Herculanea još nije ponudila rješenje problema prikupljanja otpada u velikim zgradama.

„Prema informacijama iz medija, odlučili su se na jako skupu varijantu - kupovinu skupih podzemnih spremnika, koja dodatno uključuje i skupe građevinske radove njihovog ukopavanja, kao i financiranje kaveza za zgrade za smještaj spremnika. Zašto, kada postoji opcija kupovine jeftinijih spremnika koji bi bili smješteni na "eko otocima " ili „zelenim otocima“ koji bi bili pod nadzorom, a u njih bi se ulazilo karticom? U tim „eko otocima“ mogu se nalaziti spremnici za reciklabilni otpad ili dodatno i spremnici za miješani komunalni otpad. Postoji mogućnost i drugačijih spremnika koji se smještaju na javne površine ili unutar zgrada. U svakom slučaju, sve te mogućnosti ne iziskuju kupovinu dodatnih kamiona s podizačima za pražnjenje polupodzemnih spremnika, a iz primjera u centru grada poznato je da se pokraj takvih spremnika opet gomila otpad i da postaju mala smetlišta. Ne treba ići daleko da bismo vidjeli jeftinija i učinkovitija rješenja – Ljubljana i veliki broj gradova na sjeveru Italije imaju jeftinija i učinkovitija rješenja. Zašto smo se mi odlučili za najskuplje varijante?“ pitaju Zeleni.

(Ne)javljanje na natječaj 

Dana 22. svibnja.2019. godine objavljen je natječaj za izgradnju sortirnica koje bi se u iznosu od 85 posto financirale iz EU fondova, ali Grad Pula, ističu članice udruge, kao niti jedna druga općina ili grad iz Istre osim Umaga, nisu se javile na taj natječaj.

„Postavlja se pitanje zašto, ako je poznato da se Metisu plaća za sortiranje otpada od 1.200 do 1.500 kuna po toni, a oni preuzimaju takav otpad do određene količine, ovisno o popunjenosti njihovog kapaciteta (jer im komunalci Istre predaju reciklabilni otpad na sortiranje). To je ujedno i jedan od razloga niskog postotka izdvajanja korisnog otpada iz miješanog komunalnog otpada na području cijele Istre. Poznata je činjenica da se korisni otpad, bez daljnjeg sortiranja ne može plasirati na tržište i kao nesortiran samo dodatno poskupljuje komunalnu uslugu krajnjim korisnicima.“

 Nova uredba

Također ističu da je 5. rujna 2019. godine na sjednici Vlade RH usvojena je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, temeljem koje su svi gradovi i općine dužni do 14. prosinca ova godine  usvojiti novu Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada.

„Novom Uredbom želi se u potpunosti uvesti načelo „onečišćivač plaća“. Fiksni dio računa trebao bi predstavljati manji dio ukupnog računa korisnika, a varijabilni bi se dio naplaćivao prema količini predanog neselektiranog komunalnog otpada. Dosadašnji način naplate pokazao se neučinkovit jer su komunalne tvrtke fiksnim dijelom pokrivale sve svoje troškove i nisu pokazale interes za ulaganja u sustav koji bi rezultirao povećanim postotkom odvajanja korisnog otpada. Temeljem prethodnog povećanja cijena, koje je uslijedilo nakon donošenja prve Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom 2017., ulagalo se u dvokomorne kamione (kamioni koji mogu sakupljati istodobno dvije frakcije korisnog otpada) i druga vozila i opremu koja je bezvrijedna ukoliko nije prethodno osigurano kako će se ono što se prikupi kao koristan otpad dodatno sortirati i na tržištu postići kakvu-takvu cijenu. Dobrih primjera sortiranja u Hrvatskoj ima – Vodice, Koprivnica, Prelog, Čakovec, Križevci.

 Grad Pula i drugi istarski gradovi i općine, uputile su na javno savjetovanje nacrte novih odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. Uredbom je propisano da u tim Odlukama JLS trebaju navesti cijenu obvezne minimalne javne usluge (fiksni dio računa za uslugu) za svaku grupu korisnika usluge. Što bi to značilo za korisnika usluga? To bi značilo da je manji dio računa fiksni i to za sva kućanstva jednak, a razlika je u varijabilnom dijelu računa – tko proizvodi više otpada više će i plaćati. Za gospodarstvo bi to značilo da jednaku cijenu fiksnog dijela računa plaćaju i veliki i mali hoteli, veliki i mali kampovi – razlika među njima bila bi u količini nesortiranog ili miješanog komunalnog otpada koji proizvedu i predaju na zbrinjavanje.“

O čipiranim kantama

Osvrnule su se i na Nacrt prijedloga Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada Grada Pule, trenutačno na  javnom savjetovanju s rokom za komentare javnosti do  2. prosinca.

„Prijedlog nove pulske Odluke u potpunosti ignorira odredbe Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom na način da je, jednostavno rečeno, Grad Pula napisao da će poštivati Uredbu kada Fond za zaštitu okoliša bude počeo plaćati naknadu komunalnim tvrtkama za trošak prikupljanja korisnog otpada. Isti izgovor koriste i druge JLS u Istri u svojim Odlukama.

Konkretna odredba na koju se Grad Pula poziva danas postojala je i u vrijeme donošenja prethodne gradske Odluke o načinu pružanja javne usluge (obaveza na temelju Pravilnika o gospodarenju otpadom iz 2017.), ali tada Grad nije postavljao taj uvjet. Zašto? Zato što su na temelju prethodne Uredbe povećali cijene na način da su opteretili i građane i gospodarstvo visokim fiksnim dijelom računa, zadovoljili svoje apetite, ne mareći za varijabilni dio – odnosno, naplatu prema količini preuzetog otpada. To je i jedan od razloga zašto do sada 80 posto korisnika usluge u Gradu Puli (svi koji žive u zgradama) nemaju čipirane kante (količina predanog miješanog komunalnog otpada može se dokazati jedino preuzimanjem i očitavanjem čipova na spremnicima). Stoga se postavlja pitanje što bi to Fond za zaštitu okoliša trebao isplaćivati kada se reciklabilni otpad prikuplja i vozi Metisu na sortiranje i plaća 1.200 do 1.500 kuna po toni? Da li to znači da bi Fond trebao plaćati neučinkovitost komunalnog sustava i održavati stanje kakvo je danas kada imamo - samo 4 posto odvojenog korisnog otpada? Jednostavnije rečeno, Grad Pula predlaže da i dalje ne rade ništa po pitanju odvajanja otpada, ali da im Fond isplaćuje i trošak prikupljanja reciklabilnog otpada (ljudi, kamioni, benzin i sl) i trošak sortiranja u Metisu.

Naravno, sva pitanja imaju isti odgovor: novac koji se neopravdano uzima od građana troši se na skupe kamione, opremu i u potpunosti neučinkovit sustav koji dodatno uvećava i probleme Kaštijuna.

 I drugi ­gradovi i općine Istre uvjetuju usvajanje nove Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada time da najprije Fond za zaštitu okoliša mora ispuniti svoje obaveze isplate naknade za prikupljanje i zbrinjavanje reciklabilnog otpada. Ako se tako postavljaju, onda i građani i gospodarski subjekti mogli reći da će plaćati uslugu prikupljanja otpada tek kada komunalne tvrtke budu radile ono što su same propisale da će raditi i što je bilo navedeno u prethodnim Odlukama gradova i općina - po kojima su do kraja 2018. godine svi spremnici trebali biti čipirani?“, pitaju u Zelenoj Istri i nastavljaju:  „Nakon usvajanja na gradskim i općinskim vijećima, odluke trebaju biti dostavljene Ministarstvu zaštite okoliša i energetike na ocjenu zakonitosti. Radi odugovlačenja se svjesno donose odluke koje nisu u skladu s Uredbom i koje će biti ocijenjene nezakonitima kako bi se što duže zadržao status quo i kako bi se spinovima plašilo građane da bi po novoj Uredbi usluga poskupjela i do 1.000 posto, što nije istina. To pokazuju primjeri gradova koji su donijeli prijedloge Odluka kojima je fiksni dio cijene usluge za građane u većini ili ostao isti ili je pojeftinio, a za gospodarstvo je generalno pojeftinio.“

Javna tribina o gospodarenju otpadom

 Budući da od mjerodavnih nisu čuli niti jedan odgovor na prijedloge i kritike, Zelena Istra će odgovore pokušati dobiti na javnoj tribini koju će u prosincu organizirati u Puli. Na tribinu će pozvati direktore Kaštijuna i Herculanee, predstavnicu Ministarstva zaštite okoliša, gradonačelnika Pule i nezavisne stručnjake.

„Javni nadzor nad radom komunalnih poduzeća je nužan kako bi se onemogućilo donošenje pogrešnih odluka koje nisu u interesu javnosti. Pogrešne odluke mogu nas dugo financijski opterećivati, kako visokim cijenama za javnu uslugu, tako i posredno, opterećenjem proračuna JLS visokim kaznama zbog nedostignutih ciljeva u odvojenom prikupljanju korisnog otpada (na razini Istre kazne će biti za 2018. godinu do 2 milijuna kuna i progresivno će se sljedećih godina povećavati). Naravno, pogrešne odluke opterećuju nas i financijski i okolišno, počevši od smrada s Kaštijuna do onečišćenja zraka. Vrijeme je da javnost bude upoznata sa svim troškovima koje generira Herculanea kako bi mogli zaključiti postoji li potreba za povećanjem cijene usluge i može li se s istim novcem postići više - uz nižu cijenu usluge“ zaključile su svoje obraćanje javnosti Koviljka Aškić, Dušica Radojčić i Irena Burba iz Zelene Istre.

loading...

Posljednji komentari

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa