Naša znanstvenica upozorava: Ne izbjegavajte masti, one hrane mozak!

0
Ilustracija (foto: Sanjin Strukić/PIXSELL)
Ilustracija (foto: Sanjin Strukić/PIXSELL)

U prepunoj dvorani Zdravog grada Poreč prof. dr. sc. Olivera Koprivnjak, profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci prije tjedan dana održala je predavanje o važnosti masti u prehrani. Zainteresiranoj publici dala je važne i znanstveno utemeljene informacije o korištenju masti u prehrani. Masti u prehrani ne trebamo izbjegavati, no trebamo ih znati pravilno koristiti. Preporučeni dnevni unos za odraslu osobu od 80 kg je 70g masti, od toga 50 g unesemo kroz različite namirnice, a da nismo ni svjesni ako pažljivo ne čitamo deklaracije (nevidljive masti), a ostalih 20g ili 3 jušne žlice ulja unosimo svjesno putem salate ili pečenja mesa.

Važne nove spoznaje o mastima jesu da se mozak ne hrani samo glukozom, nego i kratkolančanim masnim kiselinama koje se puno lakše probavljaju od dugolančanih i služe za prevenciju neurodegenerativnih bolesti. Novija istraživanja također pokazuju da su membrane stanica važniji dio od same jezgre stanice. Putem membrane, stanica komunicira s ostalim stanicama i šalje svoje poruke, a membrane se hrane nezasićenim masnim kiselinama. Upravo uz pomoć tih masnih kiselina je komunikacija među stanicama brža i efektivnija. Isto tako, uz  to što hrane mozak i izgrađuju stanične membrane, masne kiseline služe i kao signalne molekule koje utječu na imunološki sustav i balansiraju upalna i protuupalna svojstva organizma.

One masti koje povoljno utječu na organizam i snižavaju stopu smrtnosti jesu višestruko i jednostruko nezasićene masne kiseline. Višestruko nezasićene jesu suncokretovo i sojino ulje, a jednostruko nezasićene su maslinovo i repičino ulje, no budući da te masti brzo oksidiraju na visokim temperaturama, ne treba ih koristiti za prženje.

Masti koje povećavaju stopu smrtnosti jesu zasićene masti poput svinjske masti i maslaca, a masti koje najviše doprinose stopi smrtnosti jesu transmasne kiseline kojih najviše ima u proizvodima tipa margarina. Ipak, u posljednje vrijeme se smanjuje omjer trans masnih kiselina u margarinu s obzirom da godinama postoje dokazi o njihovoj štetnosti. Od masti za prženje u dubokom ulju (friteze) preporučuje se palmin olein, a od maslaca je bolje izabrati domaći maslac od običnog maslaca jer domaći maslac sadrži više vode od standardnog maslaca te time i manje masti.

Transmasne kiseline su imaju kancerogena svojstva za naš organizam i na njih trebamo posebno pripaziti na deklaracijama. Važna informacija je da ako na proizvodu/deklaraciji piše „djelomično hidrogenizirano“, to znači da ta namirnica sadrži transmasne kiseline, a ako na deklaraciji piše „potpuno hidrogenizirano“  onda ta namirnica ne sadrži transmasne kiseline. Zaključak predavanja prof. Olivere Koprivnjak je da ne izbjegavamo masti u prehrani. Isto tako, da prednost dajemo maslinovom i repičinom ulju, a da manje koristimo svinjsku mast i maslac te da pazimo na transmasne kiseline čitajući deklaracije na proizvodima, objavljeno je na stranicama Grada Poreča u izvještaju s predavanja.

loading...

Posljednji komentari

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa