'Istra je korak ispred ostatka države i po pitanju gospodarenja otpadom'

Na sjednici Gradskog vijeća Grada Pule održanoj 26. rujna sa 17 glasova za usvojen je Zaključak o Kaštijunu kojim se tvrtka poziva da hitno poduzme sve potrebne aktivnosti u koordinaciji s Istarskom županijom i ostalim komunalnim poduzećima na području Istre radi rješavanja pojave neugodnog mirisa  te da do kraja kalendarske godine Kaštijun d.o.o. dostavi Gradskom vijeću izvješće o planiranim i poduzetim mjerama.

Kako je uvodno istaknuo predsjednik Gradskog vijeća Tiziano Sošić, prihvaćen je prijedlog oporbenih vijećnika za sazivanjem sjednice vijeća na kojoj se raspravljalo o temi vezanoj uz stanje i rad postrojenja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun te je predložen dnevni red kojim su uz temu Kaštijuna usvojene i važne odluke za redovno funkcioniranje Grada.

Oporbeni vijećnici nezadovoljni odgovorom predsjednika Gradskog vijeća napustili su sjednicu, a Izvješće o stanju i radu postrojenja ŽCGO Kaštijun iznio je predsjednik Uprave Kaštijuna d.o.o. Darko Višnjić koji je kazao kako je uspostava sustava gospodarenja otpadom složen i dugotrajan proces, pri čemu Hrvatska kasni za Europom pa tako na razini države još uvijek nije uspostavljen sustav obrade otpada, recikliranja i tržišta prikupljenih sirovina.

 „Tijekom pregovora o pristupanju EU, Republika Hrvatska je preuzela obvezu da će do 31. prosinca 2018. izgraditi Centre za gospodarenje otpadom te sanirati i zatvoriti sva neusklađena odlagališta otpada. Nakon toga dozvoljeno je samo odlaganje otpada koji je prethodno obrađen, a u protivnom slijede penali. Istra je do kraja 2018. imala sedam odlagališta otpada, uključujući Kaštijun, a sva su u zadanom roku zatvorena“, kazao je Višnjić i naglasio kako je projekt izgradnje provodilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a sufinanciran je od strane Europske komisije koja je  i odobrila cjelokupan projekt.

„Kaštijun je s radom započeo u jeku turističke sezone u srpnju 2018. godine te je svih šest  pretovarnih stanica u Istri stavljeno u funkciju. Nakon što su tada uočene povećane dnevne količine otpada, uprava je predložila niz aktivnosti, od nabavke dodatnih specijalnih poluprikolica do uspostave sustava pokrivanja bioreaktorske plohe, koja je već u testiranju, a sve kako bi se smanjili neugodni mirisi i širenje otpada“, kazao je Višnjić.

Dodao je kako su tijekom ovog ljeta, a u odnosu na 2018. godinu, dodatno povećana dnevna vršna opterećenja za 26 posto te kako je ukupna količina otpada u sezoni dodatno povećana za 18,7 posto.

„Uz snažan pritisak na Centar u turističkoj sezoni, zbog prekomjernih dnevnih količina i neprikladnog otpada koji se obrađuje, ali i velikih ljetnih vrućina, skraćen je proces stabilizacije otpada što u konačnici dovodi do pojave neugodnih mirisa. No neugodni mirisi ne utječu štetno na zdravlje, a osim njih, na temelju kontinuiranog praćenja kvalitete zraka putem automatske mjerne postaje na Kaštijunu, nisu utvrđena odstupanja s posljedicama po građane i kvalitetu zraka“, kazao je Višnjić.

Zamjenik gradonačelnika Pule Robert Cvek kazao je kako se pitanje gospodarenja otpadom ne odnosi isključivo na Pulu i Istru već je to goruće pitanje u cijeloj državi. „Zelena Istra je dobro analizirala i uvidjela da su kapaciteti postrojenja zadovoljavajući ali je problem dnevnih količina u ljetnom periodu te je ponudila kvalitetne i konkretne prijedloge koji će se svakako uzeti u razmatranje prilikom iznalaženja rješenja. To je pozitivan primjer jer svi zajedno kao društvo u cjelini moramo dati svoj doprinos i preuzeti aktivnu ulogu u gospodarenju otpadom“, istaknuo je zamjenik.

Na rad centra osvrnuo se i pulski gradonačelnik Boris Miletić koji je naglasio kako je Istra među prvima u Hrvatskoj ispoštovala zakonske obaveze.

„Kao i u brojnim drugim područjima, Istra je korak ispred ostatka države i kad je riječ o gospodarenju otpadom. Pri tom izgradnja centra bila je zakonska obveza, a ne opcija. Istra, uz Primorsko-goransku županiju jedine su u Hrvatskoj koje danas gospodare otpadom, odnosno obrađuju ga dok ga drugi samo prikupljaju i odlažu.

U Europi ima 570 postrojenja koje koriste istu tehnologiju kao i Kaštijun stoga problem nije u tehnologiji. U sličnoj, ako ne i goroj situaciji je i Centar Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji ali dok se god radi o tehničkim problemima postrojenja ti su problemi rješivi. Nama je prioritet kvaliteta života stanovnika koji žive u okolici Kaštijuna, problem postoji i od njega ne bježimo, a na nama je odgovornost da te probleme zajednički riješimo što ćemo i učiniti“, zaključio je gradonačelnik.