Bivši šef ATP-a: 'Ni najbolja malvazija ne može nadomjestiti igrače'

Slavko Rasberger, direktor prvih 20 izdanja umaškog teniskog turnira ATP dao je interview za slovenski dnevnik Delo od 20. srpnja. Prenosimo najzanimljivije dijelove iz tiskanog izdanja.

"Umag je u svojoj povijesti već triput zamijenio termin, što je takoreći nemoguće u teniskom svijetu, budući da je većina datuma 'zacementirana' zbog grand slamova, turnira iz serije masters i serije 500. Ostali se moraju snaći u preostalim terminima, a datum naravno znači igrače. Tamo sad vidite teren na podlozi jednakoj onoj na Otvorenom prvenstvu SAD-a. Zašto? Prije deset godina bilo mi je potpuno jasno da se Umag mora preseliti s pijeska na tvrdu podlogu, budući da to razdoblje znači početak američke sezone na tvrdim terenima. Tu je dvaput bio Alan Schwartz, koji je izmislio US Open seriju, obećao je da će mi pomoći da mi postanemo dio te serije. No, nakon toga su me poslali u mirovinu... Teniski turnir su igrači, ako ih nemaš, besmisleno je organizirati natjecanja koja je malvazija bolja... Sve drugo je postalo važnije", kazao je Rasberger. 

"Je li sada u Umagu previše zabave, a premalo tenisa?", pita novinarka Dela Rasbergera. "Ne želim komentirati poslove drugih ljudi. Ali ako se radi o teniskom turniru, onda tenis mora biti glavni. Nitko nije došao radi malvazije, ali je super ako je malvazija dobra. Obratno ne ide, ni najbolja malvazija ne može nadomjestiti igrače. U tom slučaju možemo otići na Goriška brda", odgovorio je. 

"Sjećate li se, povodom 30. izdanja turnira, kao njegov idejni otac, otkud je došla ideja za turnir, s obzirom da je tu bila njiva s krumpirom?", pita Delo Rasbergera. "Da, bila je tu močvara, a pokraj nje bile su njive s krumpirom, a odluka o Umagu stigla je radi veze između Punte i Katora. Pogledate li snimak kamere iz zraka, izgradili smo jednu od najljepših teniskih pozornica. Ideja za turnir se zapravo rodila iz ideje o organizaciji egzibicijskog dvoboja Slobodana Živojinovića i jednog od talijanskih igrača, a kojeg bi prenosila jugoslavenska televizija i TV Kopar, koji je u to vrijeme odašiljao signal po cijeloj Italiji, ispričao je Rasberger za Delo.