Sanja Radolović: Jedina Istranka na listi SDP-a za EU izbore
Sanja Radolović jedina je Istranka na listi SDP-a na izborima za Europski parlament koji se oržavaju u nedjelju, 26. svibnja. Ona je kandidatkinja broj 10 na listi broj 28.
* Od ranije ste u fokusu javnosti kao predsjednica Gradske organizacije SDP Pule, vijećnica u Gradskom vijeću Pule i skupštini Istarske županije, međutim kandidaturom za Europski parlament pomalo ulazite u sferu nacionalne politike. Koliko Vas zapravo zanima nacionalna politika?
- Duboko vjerujem u onu krilaticu Misli lokalno, djeluj globalno. Primarno polazim od toga da je sva politika lokalna i toga bi trebali biti svjesni svi političari. Ja sam fokusirana na Pulu i Istru i tako će i ostati. Nema prosperiteta i razvoja ako stvari na lokalnoj i regionalnoj razini nisu izgrađene na čvrstim i zdravim temeljima. Primjera radi, svi znamo da je za uspjeh u školi vrlo važno ići prije toga u vrtić, no mladi građani Hrvatske često nemaju pristup takvim javnim uslugama, posebice u ruralnim krajevima. Hrvatska danas ima veliki problem s brigom i obrazovanjem predškolske djece, u vezi s čim je također pri dnu Europske unije. Dakle, u 21. stoljeću u Hrvatskoj još ima djece koja se ne mogu zbog svog mjesta prebivališta aktivno uključiti u predškolski odgoj. Paradoksalno za to su nam na raspolaganju sredstva iz EU fondova kroz Program ruralnog razvoja, međutim vladajući to nisu znali prepoznati i iskoristiti.
MLADA ZNANSTVENICA
* Izuzev ovog političkog, kako je izgledao Vaš profesionalni razvojni put?
- Školovala sam se na Fakultetu ekonomije i turizma (FET) Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli gdje sam završila preddiplomski i diplomski studij Poslovne ekonomije. Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij 'Nova ekonomija' upisala sam 2013. godine, tijekom kojeg objavljujem znanstvene i stručne radove te sudjelujem na znanstvenim i stručnim skupovima. Obranom doktorske disertacije „Uspostava modela gospodarske diplomacije za razvoj hrvatskog gospodarstva“ 2016. godine stekla sam titulu doktorice znanosti iz područja ekonomije, a predavač iz područja ekonomije postajem 2018. godine.
Danas vodim ured za znanost i projekte Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli što ponekad zbog rastućeg broja projekata financiranih iz EU fondova zna biti vrlo izazovno, ali na kraju dana kada vidiš opipljive rezultate i zadovoljne ljude oko sebe umor staviš u drugi plan. Ono što nam je sada u fokusu jest uspješna izgradnja nova dva paviljona studentskog doma Pula, opremanje kabineta vještina za buduće studente medicine i sadašnje studente sestrinstva, adaptacija i opremanje „starog odjela interne bolnice“ u moderne znanstvene laboratorije za medicinu i znanost o moru. Također, obnova Mornaričke bolnice u nastavne i znanstvene prostore velik je izazov koji nam predstoji po iseljenju sadašnje bolnice u nove prostore.
* Koje bi teme stavili u fokus Vašeg djelovanja, za što se zalažete kroz Vašu kandidaturu na izborima za Europski parlament?
- Ono što mogu reći je to da imam viziju Europe posvećenu primarno stvaranju radnih mjesta s plaćom kojom će svaki stanovnik EU imati dostojanstven život, a pritom temeljne vrijednosti socijalne Europe ne smiju doći u pitanje. Liberalan pogled na svijet mora biti prioritet kada su u pitanju ljudska prava, sloboda govora, zaštita manjina itd., ali nikako se ne slažem da liberalan ekonomski pogled uđe u područje zdravstva, obrazovanja, prirodnih resursa poput vode, šuma, itd....
Temelj svakog stupa društva su obrazovni sustav, zdravstvo dostupno svima te jako i konkurentno gospodarstvo. Sve to možemo postići kroz EU fondove. Odnosno da se bolje izrazim mogli smo do sada, međutim nismo to znali prepoznati niti iskoristiti. Trenutno je samo Španjolska lošija od nas. Hrvatska je na svega 18% isplaćenih sredstava iz EU fondova od ukupno raspoloživih skoro 10 milijardi eura. EU fondovi su prilika i mogućnost za socio-gospodarski razvitak Istre i Hrvatske te po tom pitanju se moramo izboriti za no što nam pripada. Ne smijemo dozvoliti da se u sljedećem programskom razdoblju provede naum Europske komisije u smislu toga da se projekti financiraju s maksimalnom stopom od 70% financiranja. Do sada je to bilo 85% i taj model mora i dalje ostati na snazi.
Kada govorimo o obrazovanju u Hrvatskoj jako kaskamo za prosjekom EU-a i to je područje na kojem je trebalo hitno početi djelovati ne danas nego jučer. Dok se u EU za obrazovanje izdvaja u prosjeku 5,5%, u Hrvatskoj je to samo 4,5% BDP-a, pri čemu su iza nas samo Bugarska i Rumunjska. Kada govorimo o ulaganjima Hrvatske za znanost i inovacije tu smo u još goroj situaciji komparirajući se s ostalim EU članicama, odnosno na samom začelju s 0,8% BDP-a.
Ono što predlažem su konkretne mjere za reformu cjelokupnog sustava obrazovanja kako bi pokazali da Hrvatska može bolje brinuti o svojim sadašnjim i budućim generacijama mladih ljudi. Prvi korak k tomu je postavljanje srednjoškolskog obrazovanja, a ne samo osnovnoškolskog kao obaveznog, izlika da je to preskupo nije opravdana dok dajemo milijune za bolnice i obrazovne institucije koje se niti ne nalaze na području Hrvatske.
Zatim, u strukovno obrazovanje potrebno je vratiti stari sustav dualnog obrazovanja gdje srednjoškolci, primjerice budući mesari, bravari, frizeri jedno školsko polugodište slušaju teorijsku nastavu, a drugo polugodište provode na stručnoj praksi, to je jedini ispravan model strukovnog obrazovanja. Posebice zbog toga što je nekvalitetno obrazovanje kasnije povezano sa visokom stopom nezaposlenosti mladih, odnosno nepronalaskom adekvatnog radnog mjesta, a posljedično i iseljavanjem mladih ljudi iz naše zemlje.
HDZ i nacionalna politika su zbog ideoloških razloga stopirali kurikularnu reformu koja je na ulice hrvatskih gradova izvukla preko 50.000 ljudi. Međutim, SDP se neće prestati boriti za budućnost djece u Hrvatskoj. Kurikularnu reformu kakvu smo zamislili i za nju dobili zeleno svjetlo građana i Europske komisije već smo počeli provoditi na lokalnoj razini gdje je SDP na vlasti i povećali izdvajanja iz lokalnih proračuna za obrazovanje, a u nekim sredinama osigurali i besplatne vrtiće, tople obroke u školama i prijevoz za naše predškolarce i učenike kao i osigurali jednosmjensku nastavu.
ULJANIK
* Puležanka ste pa je neminovna tema Uljanika. Treba li Uljanik spašavati ili je to prošlo svršeno vrijeme?
- Porukom koju je premijer Plenković poslao sa sjednice Vlade kako Vlada ne može podržati restrukturiranje Uljanika, jer je preskupo napokon je pokazano kako su maske pale. Zaista želim vjerovati u institut neovisnog pravosuđa u ovoj državi, međutim jasno je kako su uhićenja članova bivše Uljanikove uprave zaista izrežiran politički igrokaz pred samu sjednicu Vlade.
Nastavno na premijerove izjave da su građani bili solidarni vezano za brodogradnju, jer se u nju uložilo preko 31 milijardu kn, podsjećam premijera da je od tog iznosa koji navodi, Uljaniku otišao daleko najmanji dio tog financijskog kolača u odnosu na sva ostala brodogradilišta. S druge strane stanovnici Istre marljivo uplaćuju od kad je ove države preko milijardu kuna u državni proračun s čime su se upravo i sanirala druga brodogradilišta i gradile primjerice bolnice, škole itd. u drugim krajevima Hrvatske pa čak i milijunski financirala našim novcem bolnica u Mostaru. Mi u Istri još uvijek čekamo našu novu bolnicu. Da nismo morali toliko izdašno financirati državni proračun sami smo ni manje ni više mogli izgraditi već 19 bolnica. Sada kad je Puli i Istri potrebna pomoć, kada su radnici Uljanika i njihove obitelji, kooperanti i dobavljači u višemjesečnoj agoniji onda se stavlja povez preko očiju i nema se sluha za egzistenciju ljudi.
Očito premijer smatra da su Istra i Pula predaleko od Zagreba pa dok Uljanikovci marširaju po ulicama Pule to nije njegov problem. Valjda tek kada se opet pojave na Markovom trgu (ako iscrpljeni višemjesečnom agonijom budu za to imali snage) ponovno razmisli o poruci koju je danas poslao svim radnicima Uljanika.
Premijer očito ne razumije kako su Pula i Istra Uljanik i obratno. Da nije bilo Uljanika ne bi danas bilo ni Pule ni Istre kakvom se premijer i njegovi ministri hvale po svijetu kad obilaze turističke, poljoprivredne i ostale promotivne evente.
Međutim, problem opstanka brodogradnje nije od jučer i to nije samo nacionalni problem. Europska unija mora promijeniti svoj stav i način djelovanja naspram brodogradnje, inače ćemo kroz deset godina biti svjedoci stavljanja „ključa u bravu“ većine europskih brodogradilišta. Europa se trenutno suočava s time da su se intelektualno vlasništvo i patenti nastali u europskim brodogradilištima realizirali kod konkurencije s Dalekog istoka – korejskih i kineskih brodogradilišta čije su nacionalne politike zauzele stav kako je brodogradnja strateška grana, dobivaju izdašne državne potpore i dobit im se broji u milijardama. Europska unija s druge strane nema jasan smjer razvoja europske brodogradnje, izuzev stava da su potpore i subvencije kršenje tržišnog natjecanja. Kako se onda ravnopravno boriti s konkurencijom s Dalekog istoka? Očigledno nikako, jer će Kinezi biti ti koji će morati spašavati Uljanik i 3. Maj.
USTAŠE I PARTIZANI
* Ajmo malo o neizostavnoj temi – svjetonazoru budući da smo svjedoci jačanja ekstremnih političkih opcija. Što mislite o svjetonazorskim podjelama koje se danas stvaraju u društvu?
- Nažalost ovo je tema koja dobiva najviše naslova, a ustvari je situacija vrlo jednostavna. Partizani su osvjetlali obraz Hrvatske koji je okaljan kroz djelovanje Ustaša i ostalih kvislinga. Oni koji provode povijesni revizionizam vode neke svoje bitke koje su štetne za sve stanovnike Hrvatske jer nas Europa doživljava kao simpatizere fašizma. Ono što u ovom trenutku najviše zabrinjava je to da takva ekipa, koja provodi povijesni revizionizam, uspješno ulazi u sve strukture društva pa čak uredno dobivaju i termine na nacionalnim televizijama. Ja nemam iluzija kako će moji argumenti i stavovi nekoga ''preobratiti'' niti da ću dobiti glas na izborima od ljudi koji smatraju kako je NDH bila nešto pozitivno. Meni je žao što mi u 21. stoljeću vodimo bitke koje su završene sredinom 20. stoljeća, a vodimo ih jer od izbora do izbora neodgovorni i nesposobni političari žele da se takve teme stave u prvi plan jer onda se ne spominje iseljavanje, nezaposlenost, mizerna ulaganja u obrazovanje, istraživanje, znanost, industrijalizaciju, itd.
* Što bi zaključno građanima poručili vezano za izbore za Europski parlament koji se održavaju u svibnju?
- Vjerujem da su građani siti više floskula poput onih 'Vaš glas je bitan', 'Ovo su najbitniji izbori' posebice kada se radi o EU izborima jer ih ne doživljavaju kao njima bliskim izborima. Međutim, kada pogledamo da li na život hrvatskih građana više utječu odluke donesene u Hrvatskom saboru ili one u Europskom parlamentu daleko veći broj odluka koje su donesene u Europskom parlamentu utječe na svakodnevni život građana. Sjetimo se samo ukidanja roaminga u telekomunikacijama ili banalnijeg primjera nedavne zabrane korištenja plastičnog pribora od 2021. godine koji ste dosada kao i ja i većina ljudi koristili na svakom obiteljskom druženju ili roštilju. Toliko odluka je još pred nama i zato pozivam sve građane da izađu na izbore 26. svibnja 2019. godine i zaokruže onu listu i onog kandidata za koje smatraju da će ih ravnopravno predstavljati u Europskom parlamentu. Ja mogu samo odgovorno reći da SDP ima najjaču listu br. 28 koju predvode dosada najbolji EU zastupnici Tonino Picula i Biljana Borzan.
SANJA PRIVATNO
* Tko je Sanja Radolović kad nije političarka ili voditeljica Ureda na Sveučilištu?
- Netko tko voli uživati u životu i provoditi vrijeme sa svojom obitelji i prijateljima, ali joj kronično fali vremena za to. Lista obećanih kava je poduža, ali stvarno ću se potruditi je smanjiti. Dvije velike ljubavi su mi ples i putovanja, u kojima istinski uživam, međutim za njih nemam vremena koliko bi htjela, posebice, jer u pauzi između posla na Sveučilištu i aktivnog bavljenja politikom, preko radnog tjedna sam u ulozi taxi službe svom sinu kojeg razvozim po vanškolskim aktivnostima, tako da ako se više ne budem pronalazila u znanstvenoj ili političkoj karijeri, profesija taxi vozača je nešto u čemu ću se sigurno pronaći. (Razgovarala: Eleonora Vlačić)
