Istrani bili na komemoraciji u Jasenovcu, ali ne na državnoj!

0
Dio Labinjana u Jasenovcu: Viktor Vlačić, Lucijan Bolterstein i Ljubo Batelić
Dio Labinjana u Jasenovcu: Viktor Vlačić, Lucijan Bolterstein i Ljubo Batelić

Više tisuća građana iz cijele Hrvatske, među kojima i oko 250 Istrana, okupilo se, unatoč prohladnom i kišovitom vremenu, u Jasenovcu na komemoraciji kojom je odana počast žrtvama ustaškog logora, najvećeg stratišta ne samo u NDH i  bivšoj Jugoslaviji, već i na cijelom Balkanu. Dostojanstvenu, tihu kolonu organizirali su, zasebno od državnih tijela, Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, Koordinacija židovskih općina u RH, Srpsko narodno vijeće i Savez Roma u RH “Kali sara”. Tužnom skupu priključili su se i diplomatski predstavnici nekoliko zemalja, te, među ostalima, istarski zastupnici u Saboru Furio Radin, Tulio Demetlika, Emil Daus i Boris Miletić, predsjednik IDS-a.

Nacionalna i vjerska pripadnost, te političko opredjeljenje (ne samo komunista, već i drugih građana koji se nisu slagali s Pavelićevim ustaškim režimom) bili su dovoljni motivi da pripadnici dvadeset naroda i nacionalnih manjina završe u Jasenovcu koji je, zapravo, objedinjavao više logora na obje obale Save. Prema dosad prikupljenim (i provjerenim) podacima  od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. godine u koncentracionom logoru  su skončale 83.145 osobe,  od kojih su 20.101 bila djeca do četrnaest godina. Ili, gotovo svaka četvrta osoba koja je prerano završila svoj životni put bilo je – dijete! O kakvim se “metodama” istrebljenja  radilo, govore i zapisi nekih visokih njemačkih oficira koji su se gnušali  (zvjerskih) postupaka ustaških krvnika.

Najviše je stradalo Srba (47.627), zatim Roma (16.173),  Židova (13.116), Hrvata (4.255), Muslimana (1.128), Slovenaca (266), a među žrtvama bilo je i 114 Čeha, 106 Slovaka te  19 Talijana! Najveće je stratište bilo u Donjoj Gradini (danas u BiH) kojeg je Skupština Republike Srpske 1996. proglasila Spomen područjem. Komemoracijom u Jasenovcu odaje se i počast logorašima koji su smogli snage i hrabrosti da izvrše proboj iz zloglasnog logora. Tako je oko 600 zatvorenika iz “Ciglane” u jutarnjim satima 22. travnja 1945. krenulo na juriš, a preživjelo je svega 90. Iz “Kožare” je u proboju bilo 167 , a spas je našlo svega 12 logoraša. (Josip Hrvatin)

Posljednji komentari

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa