Poznati stručnjaci govore kako oživjeti Pulu nakon smrti Uljanika!

1
Uljanikovci
Uljanikovci

Sada je tko zna koji put u svojoj povijesti dužoj od tri tisuće godina najveći istarski grad na velikoj prekretnici. Okosnica brodogradnje, kao desetljećima ključna gospodarska grana, Uljanik, nezaustavljivo tone u propast. Ipak, u gradu vojske i teške industrije već nekoliko desetljeća sve više stanovnika živi od turizma, razvijaju se i neke nove proizvodne grane, a kulturna i umjetnička scena življa je nego u nekim mnogo većim gradovima. Kao središte jedne od najrazvijenijih hrvatskih regija Pula je, barem za sada, daleko od rizika da postane grad slučaj, no svejedno štošta mora mijenjati da bi izbjegla stagnaciju koja je gašenjem velikih inudstrijskih pogona ne tako davno zahvatila neke druge gradove, piše Novac.hr iz kojeg prenosimo dio članka kojeg možete pročitati u Globusu.

Povjesničar prof. dr. sc. Miroslav Bertoša umirovljeni je profesor koji i danas predaje na fakultetima, autor brojnih knjiga o povijesti Pule i Istre, u Pulu se, sjeća se, kao 9-godišnjak doselio davne 1947., kad je grad službeno postao dijelom Hrvatske i Jugoslavije te ga je masovno napuštalo većinsko talijansko stanovništvo.

„Sada započinje vrijeme koje možemo nazvati Pulom bez Uljanika. U svakom pogledu, emocionalnom i gospodarskom, gradu treba nova infuzija, novi element života koji će ga iznutra revitalizirati. Nikako ne bi bilo dobro da se industrijska tradicija izgubi i grad pretvori u nekakav Monte Carlo s kockarnicama i bordelima i drugim zabavnim sadržajima. To nas neće spasiti od krize. Nedostaje nam industrija koja proizvodi nešto materijalno, a koja nam je duboko usađena u tradiciju. Pula treba industrijski oživjeti i stvoriti nova postrojenja. Turizam je već pomalo ostarjela struktura koja gubi nekadašnju vitalnost, a i konkurencija jadranskog i mediteranskog okružja je toliko snažna da se može dogodi da cijeli hrvatski turizam upadne u krizu. Zato moramo razvijati industrije u skladu s modernim tehnologija“, govori Bertoša.

Goran Štrok, hotelijer i turistički inovator: Iako je propast teške industrije u prvom naletu vrlo bolna, to je zapravo sreća i za Pulu kao i za druge gradove kojima se to dogodilo - tvrdi poduzetnik Goran Štrok, koji je uvjeren da će većina radnika Uljanika ubrzo naći nove poslove.

“Prije 10-ak godina sam govorio da će Pula postati središte elitnog turizma i dalje sam uvjeren da će biti tako. Pula ima aerodrom s najduljom pistom u Hrvatskoj i na njega avioni mogu slijetati po svakakvim vremenskim uvjetima za razliku od većine ostalih zračnih luka u Hrvatskoj. Cijela Istra je izvrsna automobilska destinacija. Ni Rim nema taj luksuz da s broda možeš vidjeti arenu. Konfiguracija pulskog zaljeva je jedinstvena u svijetu i u njemu se mogu napraviti i turistički i stambeni objekti jer će mnogi ljudi iz svih krajeva Hrvatske, ali i drugih zemalja vrlo rado doći živjeti u jedan takav prostor koji uz sebe ima kristalno čisto more. I vrijednost Brijuna će biti daleko veća kad se više ne budu vidjele dizalice, a to je vrhunska luksuzna destinacija. Čitavu hrvatsku turističku ponudu treba dići na višu razinu, zbog čega ćemo imati 30 posto manje gostiju i automobila, ali nam ne treba gost koji će doći u Pulu, a nema razvijen ukus prema kulturnim i prirodnim ljepotama“, naglašava Štrok. Prema njegovim riječima, Pula je povijesno inertna jer se naviknula na vojsku. Mlade generacije to trebaju mijenjati.

“Pulski turizam mora biti organski i ekološki osviješten jer grad ispred sebe ima prekrasan arhipelag, i to može biti nova Azurna obala. Neće biti problem privući investitore pod uvjetom da zakonodavci, posebno lokalni, budu transparentniji. U zaljevu se može urediti nekoliko marina sa servisnim centrima, luksuzni trgovački centri, vrhunski restorani domaće, ali i svjetskih kuhinja... Investitorima treba reći - zaradit ćete 10, ali ne 100. Važan je održivi razvoj, obnovljivi izvori energije, da uđemo u prirodu, ali da se njoj prilagodimo. Mnogi gradovi poput Antwerpena i Hamburga, koji nemaju ni blizu te ljepote kao Pula, nekadašnje su industrijske zone pretvorili u fantastične dijelove grada. Treba dovesti najbolje svjetske arhitekte, učiti na primjerima gradova koji su doživjeli slične transformacije s više ili manje uspjeha. No najvažnije je vjerovati u svoj uspjeh“, objašnjava Štrok i dodaje kako sam turizam ne smije činiti više od 20 posto BDP-a. Međutim, turistički projekti privlače ljude pa se razvijaju i druge djelatnosti.

Suosnivač i glavni direktor za rast hrvatske tvrtke Gideon Brothers koja se bavi robotikom Milan Račić smatra da je najvažnije što prije početi tranziciju kad se već o tome nije razmišljalo prije 20 godina.

“Treba nam kombinacija industrija. Pula ima 60-ak tisuća stanovnika i sveučilište koje mora težiti da bude jako kvalitetno, jedno od najboljih u Europi, specijalizirano za područja koja su prirodna u toj regiji, a to je svakako i IT. Treba izabrati najbolje profesore, dopustiti im da rade i dobro ih nagraditi za uspjeh. Onda će drugi doći. Treba nam dinamična ekonomija koja jedina jamči sigurnost rada da ako danas izgubiš posao, sutra dobiješ novi. No u Hrvatskoj se ljudi jako boje promjena. Tzv. spašavanjem tvrtki mi ih zapravo ubijamo. I brodogradnja može biti uspješna ako se promijeni pristup. Ne možemo raditi kao prije 30 godina“, govori Račić.

Davor Štern, poslovni konzultant: “Država mora imati dovoljno snage reći – dečki, to tako više ne može. Ali mora i subvencijama pomoći tim kooperantima i da se osamostale i krenu u svijet. Tako ćemo dobiti manju, čišću industriju koja će zapošljavati puno ljudi. Pula će izgubiti mastodont koji kvari vizuru grada, ali neće izgubiti brodogradnju. Rijeka ne bi trebala razvijati lučke djelatnosti jer smo izgubili utrku s Koprom i Trstom. No Rijeka je Monte Carlo srednje Europe i može bez 3. maja biti luka za luksuzne jahte s brojnim servisnim djelatnostima. Isto vrijedi i za Pulu koja ima predivan zaljev, kao stvoren za luku za luksuzne jahte”, poručuje Davor Štern.

„Ne vidim brzu i efikasnu promjenu. Ne vidim taj turistički bum. Ni od Brijuna, koji su najveći istarski turistički biser, nismo napravili ništa. Teško mi je gledati pulske urbane vrtove koji su nekoć hranili grad, a danas zjape neobrađeni kao i austrougarske tvrđave, njih 10-ak ili 15 koje stoje zapuštene, a mogle bi biti turistička atrakcija“, govori pulski chef David Skoko.

Ja patološki volim svoj grad i nadam se da Pula neće propasti - ističe pulski glazbenik i civilni aktivist Bruno Langer, bivši gradski vijećnik Bruno Langer, koji smatra da je Puli potreban veliki zaokret u načinu vođenja grada koji treba prepustiti mladim i pametnim ljudima kojih ima, ali se njihov glas danas ne čuje dovoljno.

"Bez brodogradilišta ostaje turizam, a temeljiti gospodarstvo na jednoj djelatnosti jako je opasno. Osim toga, radi se o djelatnosti koja je sezonalna i mnogima ne omogućava trajno zapošljavanje. Razvoj turizma kakav nam nudi gradska vlast uništava prirodu i okoliš i ruši kvalitetu života. Inzistiranje na povećanju broja smještajnih kapaciteta i noćenja uz infrastrukturu koja puca po šavovima nije pametno rješenje", smatra Dušica Radojčić iz Zelene Istre.

Sociolog dr. sc. Sandi Blagonić iz HAZU-ova Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Puli smatra da tom gradu treba isto što i cijeloj Hrvatskoj - radikalna kurikularna reforma koja će stvarati otvorene i kritične pojedince kompatiblilne ambijentu 21. stoljeća. To bi, smatra, uz gradsku i regionalnu stratešku usmjerenost moglo stvoriti klimu za niz inicijativa.

“Kao što je Zagreb grad na rijeci, ali bez rijeke, tako je i Pula, upravo slijedom svog gospodarskog razvoja, postala grad bez mora. Vratiti more Puli bio bi jedan od bitnih zamašnjaka njezina razvoja. Pula, ako je već bila industrijski i vojni grad, onda je nešto od toga mogla ponuditi u turističkom obliku. Pretpostavljam da bi neki od industrijskih objekata mogli biti dobar ambijent u turističkoj kulturnoj  ponudi. Izuzetno posjećeni festivali elektronske glazbe mogli bi u njima možda naći svoje mjesto i izvan ljetnih mjeseci“, smatra Sandi Blagonić.

“Živimo na bogomdanom mjestu, kamo ljudi žele doći uživati i odmarati se. To trebamo znati iskoristiti. Mnogo se radi na kulturnim sadržajima koji bi trebali biti stup turizma Pule, u kojoj bi se okupljali umjetnici iz cijele Hrvatske i inozemstva i stvarali jedinstvenu kulturnu i umjetničku ponudu”, kaže Hassan Abdelghani, fotograf za Novac.hr.

Posljednji komentari

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa