'Nije potrebno da izljeve fašističke retorike tražimo u susjedstvu'
Grad Pazin i Udruga antifašista Pazina obilježili su 90. godišnjicu akcije “gortanovaca” koji su 24. ožujka 1929. nastojali spriječiti narod da izađe na izbore za Veliko fašističko vijeće ( parlament) Kraljevine Italije. Podno Gortan brijega (onomad Kamuš brijeg) na spomen-obilježje položeno je cvijeće, a Drago Baćac iz Berma, unuk jednog od sudionika akcije, podsjetio je na revolucionarnu akciju mladih idealista koja je odjeknula ne samo u Istri i fašističkoj Italiji, već i širom Evrope.
“Gortanovci”, članovi tajne organizacije “Borba” (osnovana u jesen 1927. u Trstu samo nekoliko dana nakon što je na Nanosu osnovan TIGR (Trst, Gorica, Istra, Rijeka) željeli su uzvratiti fašistima za njihove akcije iz 1921. i 1924. godine kada su brutalnom represijom i oružjem spriječavali slavenski živalj Istre i Julijske krajine da izađe na izbore. Ali i uzvratiti za sve one zločine koji su “skvadristi” (crnokošuljaši) činili u novookupiranim krajevima još od 1919, tri godine prije dolaska na vlast nakon poznatog “ marša na Rim” potkraj listopada 1922. kada je kralj Vittorio Emanuele III ovlastio Mussolinija da formira vladu. Paljenje narodnih domova u Trstu i Puli, troje mrtvih u Vodnjanu (1920.), troje u Labinu (1921.) samo su neki od događaja koji su u narodu budili revolt i želju za rušenjem omraženog režima.
Akcija je, međutim, završila neželjenim ishodom. I dok je Vladimir Gortan na cesti Brestovica-Pazin uspio rastjerati birače pucanjem u zrak, podno Kamuš brijega došlo je do incidenta. Metak odbijen od ceste ranio je dvoje građana, od kojih je jedan kasnije preminuo. Sudionici su se neko vrijeme uspješno sakrivali ali je velika nagrada od 50 tisuća lira (ratna udovica je, primjerice, imala penziju od 45 lira mjesečno) pridonijela prokazivanju, k tome nedužne, osobe, pa su uslijedila hašenja.
Otpremljeni u lancima
Vladimir Gortan (1904.), Dušan Ladavac (1910.), Vjekoslav Ladavac (1912.), Viktor Baćac (1907.) i Živko Gortan (1904.), sve mladići od nepunih 17 do 25 godina, u lancima su otpremljeni u rimski zatvor Regina Coeli gdje ostaju do listopada. Međutim, odlučeno je da Specijalni sud za zaštitu države zasjeda u Puli, pa su zatočenici u posebnom vagonu sa željeznim krletkama vraćeni u Istru. Na procesu, održanom u zgradi današnje osmoljetke Tone Peruško, 16. listopada donesena je presuda kojom se Vladimir Gortan osuđuje na smrt a preostali na 30 godina robije.
Smrtna je presuda izvršena već sutradan, u jutarnjim satima u Gortanovoj uvali sa 25 metaka u leđa a ostali su sprovedeni na izvršenje kazne u robijašnice diljem Italije. Gortan je bio prva žrtva iz Istre i Julijske krajine koju je fašistički prijeki sud osudio na smrt a Vjekoslav Ladavac prvi maloljetnik koji je u Italiji dobio maksimalnu kaznu strogog zatvora.
O svemu tome svoja je sjećanja zabilježio najmlađi u grupi, Vjekoslav Ladavac, u knjizi “Moji zatvori” (1983.) koje je dopunjeno reprint izdanje promovirano u Spomen domu u Pazinu nakon svečanosti podno Gortan brijega. Skupu su se prigodnim riječima obratili autorov sin Branko Ladavac i priređivač dr. Milan Radošević. Promociji su prisustvovali i predstavnici talijanskih partizana (ANPI) iz Trsta Fabio Vallon te boračke organizacije Slovenije Marijan Križman koji su osudili povijesni revizionizam i iskazali potrebu za većom suradnjom ne samo povijesničara iz Hrvatske, Slovenije i Italije, već i institucija vlasti.
Edukacija mladih naraštaja
Na tom je tragu govorio i gradonačelnik Pazina Renato Krulčić koji je podsjetio na Mussolinijev govor(Pula, 21.09.1920.) kada je budući fašistički diktator rekao da granice Italije trebaju biti na Brenneru, Snježniku i dinarskim Alpama,te da vjeruje kako se može žrtvovati pola milijuna slavenskih barbara za 50 tisuća Talijana.
- Nažalost, nije potrebno da izljeve fašističke retorike tražimo u susjedstvu. U našoj vlastitoj državi, utemeljenoj na antifašističkim tekovinama, oslobođenoj u narodnooslobodilačkoj borbi i obranjenoj u Domovinskom ratu, ne samo krajnja desnica, već i sve veći broj predstavnika politike srednje struje, pobjedničku oslobodilačku partizansku vojsku želi prikazati kao zločinačku i antihrvatsku…dužnost nam je da, slijedeći primjer antifašističkih boraca iz nekih davnih vremena, aktivno nastavimo pružati otpor idejama rasne, nacionalne, vjerske i druge netrpeljivosti, prije svega edukacijom mladih naraštaja o slavnim i časnim događajima iz naše povijesti, odnosno strahotama fašističkog režima protiv kojega se naš narod pobunio-rekao je među ostalim Krulčić.
