Kako je spašen boškarin: u 15 godina došli s 93 na 2100 grla

0
AZRRI je organizirao i radionice u pripremi mesa istarskog goveda; na slici kuhar Zembo sa svojom djevojkom i cheffom Tomislavom Gretićem na jednoj od radionica (foto: Duško Marušić/PIXSELL)
AZRRI je organizirao i radionice u pripremi mesa istarskog goveda; na slici kuhar Zembo sa svojom djevojkom i cheffom Tomislavom Gretićem na jednoj od radionica (foto: Duško Marušić/PIXSELL)

Prije sedamnaest godina kad smo počeli, u Istri je bilo ostalo ostalo samo 350 boškarina. Devedesetih godina bilo ih je svega stotinjak” rekao nam je Igor Merlić dok smo sjedili kraj ognjišta konobe 2. Peron, bivše stanice na staroj austrougarskoj željezničkoj prugi koja je Pulu i Buzet preko Divače spajala s Bečom. Merlić je direktor Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI), firme koja zadnjih petnaest godina istarske seljake i proizvođače hrane pokušava izvesti na razvojni put istarskih vinara i maslinara. Agenciju je 2003. osnovala Istarska Županija, s više nego ambicioznim zadatkom. Agencija je morala snimiti stanje istarske poljoprivrede, odrediti najveće potencijale, omogućiti razvoj najboljih lokalnih proizvoda i pozicionirati ih na tržištu, piše portal Kult plave kamenice.

Istra je regija s najjačim gastronomskim identitetom u Hrvatskoj. Flos Olei, najutjecajniji svjetski vodiu za ekstradjevičanska maslinova ulja, Istru je četvrtu godinu zaredom proglasio najboljom maslinarskom regijom, na temelju ocjena istarskih ulja, koja predstavljaju imena poput Belića, Ipše i Chiavalona. Istarski vinari koje predvode Matošević, Kozlović, Clai, Coronica… jedina su zaista organizirana lokalna vinska industrija u Hrvatskoj, što se nakon dvadeset godina vidi i na brojkama o njihovoj prodaji i na kvaliteti vina.

Uz onaj iz Pijemonta, istarski bijeli tartuf jedna je od najcjenjenijih gastronomskih namirnica uopće. Istarski pršut i suhomesnati proizvodi grana su na kojoj treba još puno raditi ali neki osnovni standardi kvalitete su postavljeni. Istarski zreli sirevi kroz proizvođače poput Latusa i Kumparičke već imaju dosta visok zanatski standard a Lagunina stancija Špin uspostavila je i industrijske protokole za vrhunske sireve. No, i u tako perspektivnom okruženju, razvoj moderne, profitabilne poljoprivrede posvećene vrhunskim proizvodima, zastrašujuć je posao.

“Puno smo učili od Talijana, ali u svakom detalju smo razvijali svoj model, prilagođen Istri,” kaže Edmondo Šuran voditelj Centra za razvoj ruralnog poduzetništva, čovjek koji operativno nosi ključne dijelove AZRRI-jevog posla. U Hrvatskoj danas živi 2100 boškarina, s malim brojem u Sloveniji, gdje je boškarin također tradicionalna pasmina. Da bi izgubio status ugrožene pasmine fond bi se trebao povećati na 12 tisuća, donosi Kult plave kamenice.

loading...

Posljednji komentari

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa