Što je Labinštini donijela Europska Unija?
Naslov koji na prvu asocira na brojne kompleksne teme oko mobilnosti ljudi, robe i kapitala? Ili ponajprije asocira na EU fondove i torbe novaca koje čekaju da ih se pokupi? Dok većina građana ne zna kako se postaviti prema budućem ulasku u Schengen ili prema uvođenju eura, za jedno svi navijaju i brojke se nemilice nabacuju u medijima – to su EU fondovi.
Ulaze u sve pore naše zajednice, „povlače“ ih gradovi, općine, javna poduzeća, mali i srednji poduzetnici, poljoprivrednici, LAG-ovi, udruge, institucije, ustanove, ribari i tko sve ne. Točne brojke je teško uopće saznati i zbrojiti.
Zato, kad netko pita koliko je EU novca stiglo u Labin, teško je uopće precizno odgovoriti. Koristili su se Kohezijski fond, Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Interreg programi, pretpristupni programi, a možda je netko koristio i Horizon 2020.
Na Labinštinu stiglo preko 45 milijuna kuna
Nedavni podaci Udruge gradova, a koji obrađuju statistiku gotovo 5.000 projekata, kažu da je na Labinštinu stiglo preko 45 milijuna kuna. Statistika Udruge gradova nije potpuna, ni savršena, ali neke informacije nam ipak okvirno daje. Prema njoj je u Grad Labin stiglo oko 25 milijuna kuna, a u Općinu Sv. Nedelja oko 19 milijuna kuna. U Općinu Kršan slilo se malo više od milijun kuna, u Općinu Pićan nešto manje od 100 tisuća kuna. Statistika za područje Općine Raša ostala je na nuli. Treba uzeti u obzir da je riječ o statistici prema sjedištu nositelja projekta.
Glavnina sredstava odnosi se na Labin stan d.o.o. (9,5 milijuna kuna) i LAG Istočna Istra (8,8 milijuna kuna). Čak je naveden podatak da su privatne tvrtke „pokupile“ skoro 19 milijuna kuna (od čega na području Općine Sv. Nedelja čak 17,6 milijuna kuna).
Nekoliko primjera iz prakse možemo i navesti. Krenimo s time da je LAG Istočna Istra dobila na raspolaganje 8,6 milijuna kuna koje će podijeliti lokalno na Labinštini putem raznih natječaja iz Lokalne razvojne strategije.
Nekoliko je ribara sa Labinštine dobilo ozbiljan novac za scrapping svojih brodova, a razni su poljoprivrednici dobili novac izravno iz Programa ruralnog razvoja RH. Fantastičan je primjer OPG Piero Licul iz Nedešćine kojemu je pripalo 381 tisuća kuna kao mladom poljoprivredniku.
Agilna i javna poduzeća
Agilna su i javna poduzeća. Vodovod Labin priprema projekt vrijedan više od 300 milijuna kuna kojim se želi riješiti labinska aglomeracija odvodnje, zajedno sa novim pročistačem na lokaciji Vlaška. Prije tri godina sproveli su projekt uvođenja novog načina dezinfekcije bez uporabe elementarnog klora, a za projekt su ishodili više od 2,2 milijuna kuna iz Kohezijskog fonda.
Komunalno društvo 1. Maj samo u ovom trenutku kroz suradnju s Općinom Sv. Nedelja na projektima izgradnje reciklažnog dvorišta Cere i proširenju groblja Nedešćina „lovi“ 3,7 milijuna kuna iz EU izvora.
Istarska je županija za energetske obnove srednje škole u Labinu i osnovne u Raši dobila 4,8 milijuna kuna. Agilan je i Grad Labin koji je za energetske obnove škole „Liče Faraguna“, područne škole Kature i vrtića na Katurama dobio 3,4 milijuna kuna.
U ovom trenutku provode se i četiri međunarodna projekta iz Interreg kategorija u kojima je Labin „izmamio“ više od 5 milijuna kuna. Također, Labin je sa Pazinom, Rovinjem, Porečom i Umagom dio projekta „INkluzivne škole 5+“ gdje je osigurano 8 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za pomoćnike u nastavi. U sklopu projekta „MINE Tour“ Labin je dobio 2,5 milijuna kuna za obnovu rudarskog okna – šohta.
Najlakše prijaviti cjeloviti projekt
Tko god se želi dočepati novaca iz EU fondova neka ima na umu da je najlakše prijaviti cjeloviti projekt. To znači da projekt treba biti jasno strukturiran, imati pripremljenu projektno-tehničku dokumentaciju, riješene imovinsko-pravne odnose, definirane financijske izvore za vlastiti udio financiranja, osmišljenu logiku, održivost i sl. Zna se dogoditi da projekt sve to ima, a onda se pojavi natječaj gdje su uvjeti drugačiji od očekivanih i dugo vremena najavljivanih. Na toj točki projekt otpada sa EU kolosjeka ili na scenu stupa iskustvo osoba koje pripremaju dokumentaciju. Te osobe poduzimaju kompleksne izmjene i prilagodbe projekta kako bi ipak udovoljili uvjetima natječaja.
Još jedan problem je doista čest. Objavljuju se indikativni datumi raspisivanja natječaja, a potom natječaj kasni mjesecima, neki natječaji kasne i godinama.
Neobične teze je prije nekoliko dana na svom Facebook profilu iznijela jedna gradska vijećnica. Prvo je krivo shvatila vijest da je Grad Labin uspješno kandidirao 35 EU projekata (ona je pomislila da se svih 35 odnose na Grad Labin, bez javnih poduzeća), a potom se požalila da Grad nije financirao gradnju dvorane iz EU izvora. Treba tu reći da je gotovo nemoguće financirati gradnju veće sportske infrastrukture iz EU sredstava. Takvo što uspijevalo je strogo ruralnim sredinama gdje su uspjeli dokazati da im je sportska infrastruktura nužna isključivo za razvoj turizma, nadograđujući tezu da im je turizam primarna okosnica razvoja. (Lari Zahtila)