Humanitarnim koncertom obilježena 25. godišnjica Pazinskog kolegija

0
Uručenje čeka Ivanu Mariniću i njegovoj djeci
Uručenje čeka Ivanu Mariniću i njegovoj djeci

Pazinski kolegij – klasična gimnazija humanitarnim je koncertom 1. prosinca obilježio 25 godina postojanja. Proslava četvrt stoljeća postojanja Pazinskog objedinjena je s tradicionalnim, ove godine osmim, humanitarnim koncertom kojeg svake godine početkom adventa organizira Caritas Porečke i Pulske biskupije.

Koncert svake godine bude posvećen nekoj obljetnici ili osobi koja je bila izuzetno značajna u povijesti Crkve u Istri, ove je godine posvećen obljetnici Pazinskog kolegija. Nakon koncerta podijeljene su u potvrde primateljima stipendije iz Biskupijske zaklade Blaženi Miroslav Bulešić, ove ih je godine dodijeljeno 382.

Koncert su „Lijepom našom“ i „Krasnom zemljom“ otvorili udruženim glasovima Mješoviti pjevački zbor Roženice i Župni zbor Župe svetog Jurja sa Starog Pazina pod ravnanjem Janoša Fehera.

Učenik prve generacije

Potom je učenik prve generacije Pazinskog kolegija, Igor Gržinić pročitao tekst Povelje o osnivanju Pazinskog kolegija – klasične gimnazije. U svom uvodnom obraćanju ravnatelj Kolegija vlč. dr. sc. Alejandro Castillo Jimenez je između ostalog istaknuo kako je Pazinski kolegij nadasve odgojna zajednica koja će učenike obogatiti, gdje su svi predmeti nužni i neophodni, no ipak fakultativni, a jedini obavezan predmet je zajedništvo i ljubav. Izrazio je zahvalu biskupima Kutleši i Milovanu te blagopokojnom biskupu Bogetiću na podršci Kolegiju, svim roditeljima, profesorima, odgojiteljima te učenicima – zbog kojih Kolegij postoji.

Čestitku Kolegiju potom je uputio pazinski gradonačelnik Renato Krulčić. U kulturno-umjetničkom programu koji je uslijedio kratkim scenskim ulomcima baziranim na dijalogu jednosložnim riječima dijalektalnog čakavskog izričaja nastupili su mali čakavčići Danijel Unukić i Irena Ujčić, prema scenariju Tatjane Udović.

Svi sudionici programa bili su učenici Kolegija, ili su na neki drugi način povezano s tom školom. Ženska klapa Ladonja, koju je krajem 1990ih godina u Pazinskom kolegiju osnovao vlč. Anton Depikolozvane, otpjevala je dijalektalnu pjesmu „Da mi je cimentati more“. Bivši učenik Kolegija, glazbenik Gianluca Draguzet izveo je pjesmu „More“.

Pjesma posvećena mons. Antunu Heku

Djelatnik Pazinskog kolegija, čije je i dvoje djece ondje steklo srednjoškolsko obrazovanje, književnik Tomislav Milohanić pročitao je pjesmu „Stijenj u stijeni“ koju je posvetio tragično preminulom prvom ravnatelju Pazinskog kolegija mons. Antunu Heku.

Vokalna skupina Pazinskog kolegija i „Roženice“ Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin, obje pod vodstvom profesorice glazbene kulture Marice Ursić, udruženim su glasovima otpjevale „Pjesmu o Istri“ prema tekstu Vladimira Nazora, a u obradi voditeljice, te gospel napjev „Kumbaya“.

Doajen književnosti na ovim našim prostorima, Daniel Načinović, koji je u zgradi Pazinskog kolegija pohađao klasičnu gimnaziju dok je ondje bilo Biskupijsko sjemenište publici je podario osjet svoga glazbenoga umijeća otpjevavši Schubertovu „Ave Maria“ te „Los pastores“ Felixa Lune i Ariela Ramireza.   

Pjesmom „Hallelujah“ Leonarda Cohena svoje su glazbeno umijeće iskazale Valentina Borčić i Ivana Prodan. Mješoviti pjevački zbor „Roženice“ i mladi, izuzetno perspektivni tenor Luka Krulčić publici su podarili izvrsnu izvedbu pjesme „Amazing Grace“. Mlade glazbenice Cristina Lubiana i Ivana Prodan predstavile su se pjesmom „All I ask“. U tom glazbenom bloku posljednja je nastupila Nina Fakin veoma dojmljivom izvedbom pjesme „Nocturno“ nedavno preminulog hrvatskog glazbenika Olivera Dragojevića.

Govor porečkog i pulskog biskupa 

Porečki i pulski biskup mons. dr. Dražen Kutleša u svome je obraćanju podsjetio da Isus u Evanđelju kaže 'da je on svjetlo svijeta', upravo glavna simbolika svjetla je da nam omogućuje vidjeti. Tako i u povijesti svakoga naroda i u povijesti Crkve postoje različite osobe koje donos svjetlost.

„Pok. mons. Antun Hek imao je viziju i dobro je iščitao onu viziju koju su imali popovi glagoljaši na ovim prostorima, a koju je kasnije prihvatio i razvio biskup Juraj Dobrila. Svjetlo nas upućuje kamo trebamo ići, te velike ličnosti pokazuju nama naš put i u kojem smjeru trebamo krenuti. Zato i mi danas imam o obvezu zahvaliti svim tim ljudima koji su prije nas živjeli i njih se sjećati jer su oni doprinijeli nekom idejom da mi danas možemo obilježavati ovu lijepu obljetnicu i diviti se njihovim djelima. No svjetlo je i upozorenje, poziv da se zapitamo što smo mi učinili na tragu tih velikana i jesmo li dostojni tih svojih predaka. Ova institucija danas slavi svojih 25 godina zahvaljujući ideji, viziji iz laganju mnogih, od popova glagoljaša pa do pokojnog mons. Antuna Heka, svima njima dugujemo zahvalnost za sve što su u tom smislu učinili. Mi na tom tragu moramo činiti Caritas, činiti drugome što želimo da drugi nama čini, darivati sebe i služiti drugim ljudima“, kazao je mons. dr. Kutleša.

Biskup je zahvalio ravnatelju i kolegiju na organizaciji te svečanosti podsjetio ja de to prigoda za darivanje, istaknuvši važnost ne samo materijalnog aspekta darivanja, već i onog ljudskog kojim govorimo potrebitima da ih vidimo, da smo tu uz njih i da im kao vjernici želimo pomagati.

Mona. dr. Dražen Kutleša je potom Ivanu Mariniću, samohranom ocu šestero malodobne djece kojima je majka iznenada preminula, uručio ček na iznos od pedeset i pet tisuća kuna, od kojih je dio sakupljen od ulaznica za koncert, a ostalo je nadodao biskupijski Caritas.

Ivan Marinić je ček primio došavši na pozornicu zajedno sa svih šestero mališana, a voditeljica programa, Melita Gržić Pincin je napomenula kako mu je toga dana ujedno i rođendan, što je publika popratila još jednim čestitarskim pljeskom.

Obitelji Marinić, koja sada živi u podstanarstvu u Žminju, će biskupijski Caritas, uz pomoć drugih subjekata,  pomoći izgraditi vlastiti dom na zemljištu u selu Bričanci, nedaleko Svetvinčenta, koje im je prethodno donirano i gdje već održavaju manje stočarsko obiteljsko gospodarstvo.

Riječi pokojnog Antuna Heka

Nakon uručenja čeka, sportskom dvoranom Pazinskog kolegija razlio se glas na koji su se mnogima od okupljenih djelatnika i bivših učenika Kolegija zasuzile oči, reproduciran je kratki ulomak obraćanja mons. Antuna Heka sa otvorenja Pazinskog kolegija:

„Danas smo mi ovdje svjedoci pokušaja da ovo zdanje bude simbol novog prepoznavanja povijesnog trenutka i potreba. Odlučili smo se prihvatiti zahtijevnog, ali čini nam se, potrebnog zadatka da u ovoj zgradi, koja je bila Dobrilin san, Mahnićevo ostvarenje, i Milanovićevo oplođenje osnujemo zavod, kolegij koji će sa svojom klasičnom gimnazijom prihvati one koji od svoga života očekuju mnogo i koji su u to spremni i mnogo uložiti, koji neće na svoju prisutnost ukazivati miniranjem, rušenjem, tjeranjem i negiranjem drugoga nego jasnom sviješću i ponosom nad onim što jesmo te poštenjem i pravednošću prema onome što je susjedovo. Naš je narod na ovom tlu opstao ne snagom svojih mišića, nego upornom izdržljivošću urezujući tragove svoje kulture u ovo tlo i u dušu ljudsku. Naše vrijeme posebno traži kulturu, širinu toleranciju i spremnost u raznolikosti naći bogatstvo koje nikoga ne potire nego svakoga obogaćuje. Za te ciljeve ova klasična gimnazija, kojoj je osnivač Porečka i Pulska biskupija, bila bi gimnazija koja će svojim humanističkim usmjerenjem dati temelje opće kulture, gimnazija koja će uz nadarenost naglasak staviti na radinost i odgovornost, koja će računati na potrebe vremena i prostora koje ćemo pokušati ostvariti kroz školske i izvanškolske aktivnosti, opremljenost i kroz kontakte i razmjenu sa svim sličnim zapadnoeuropskim školama. Od nastavničkog će se kadra tražiti d a s ljubavlju nesebično posveti se važnom radu na odgoju i obrazovanju novih naraštaja. Pred roditeljima ćemo pokušati opravdati povjerenje i dati im sigurnost. Svijest pripadnost ovom kolektivu značit će obavezu međusobne solidarnosti i pomaganja i suradnje. Veliko nam je ograničenje što imamo mogućnost domskog smještaja samo za učenike, dok će učenice morati pojedinačno uz našu suradnju bit smještene privatno. Ukoliko se slijedećih mjeseci ostvare neke nade da za godinu, dvije pronađemo rješenje za smještaj učenica, već ćemo i prve godine preuzeti obavezu da i prve godine svim zainteresiranim učenicama osiguramo boravak u Pazinu. Radi ostvarenja rečenih ciljeva ovu će zgradu trebati potpuno adaptirati za današnje zahtjeve i potrebe, uređenjem specijaliziranih učionica i kabineta, adaptacijom prostora za domski smještaj te dogradnjom sportske dvorane. Smatram da i država opterećena pukim preživljavanjem u ratnom vihoru, mora misliti na budućnost i uložiti truda u formiranje kadrova. Ako je ovaj svečani skup i visoka prisutnost predsjednika naše države, nadležnog ministra gđe Vesne Girardi Jurkić, općinskih vlasti i stranačkih prvaka Pazina znak da postoji šira suglasnost o potrebi onoga što činimo, imamo veliku nadu da naš trud neće biti uzaludan. Kao vjernik molim Gospodina da zajedno s nama gradio ovo što danas započinjemo, 'da se ne bi uzalud trudili graditelji'.“

Riječi su to pokojnog mons. Antuna Heka prigodom posjete prvoga predsjednika Republike Hrvatske dr. sc. Franje Tuđmana zgradi Pazinskog kolegija prije početka obnove, kada je zajedno s tadašnjim biskupom, blagopokojnim mons. Antunom Bogetićem, potpisao povelju o osnivanju Pazinskog kolegija – klasične gimnazije.

Program obilježavanja obljetnice kolegija završen je praizvedbom pjesme „Sonet o Kolegiju“ kojeg je napisala Paola Jurman, a izveo Collegium Cantorum u kojem su glazbeno umijeće ujedinili učenici i djelatnici Kolegija, svoj doprinos na gitari dao je i sam ravnatelj Alejandro Castillo Jimenez.

Uručene potvrde ovogodišnjim primateljima stipendija iz Biskupijske zaklade

Nakon završetka programa uručene su potvrde ovogodišnjim primateljima stipendija iz Biskupijske zaklade „Blaženi Miroslav Bulešić“. Ove su godine dodijeljene 382 stipendije: 3 doktoranta koji dobivaju po 10 000 kuna, 55 studenata koji dobivaju po 5 000 kuna, 142 srednjoškolaca koji dobivaju po 3 000 kuna i 182 učenika osnovne škole koji dobivaju po 2 000 kuna.  Sveukupni iznos koji je ove godine doniran kroz stipendije je milijun i devedeset i tri tisuće kuna.

Ravnatelj dijecezanskog Caritasa, preč. Željko Zec, je u izjavi za medije izrazio radost što je ove godine Caritas organizirao ovaj koncert zajedno s Kolegijem koji u svojoj sportskoj dvorani ugošćuje taj koncert već petu godinu. Ovogodišnja proslava je posebno značajna jer se dešava u godina kada nacionalni, pa stoga i dijecezanski Caritas obilježava 25 godina postojanja. Izrazio je zahvalnost svim župnim karitativnim djelatnicima i svećenicima koji podržavaju njihov rad.  Posebnu je pohvalu izrazio župama, ako i župnicima osobno, koji se iz godine u godinu sve konzistentnije uključuju u sakupljanje sredstava za biskupijsku zakladu Blaženi Miroslav Bulešić.

Tako su ove godine, stjecajem okolnosti humanitarni adventski koncert Caritasa, dodjela stipendija biskupijske zaklade i proslava obljetnice Pazinskog kolegija objedinjeni oživotvorivši na svojevrstan način geslo mons. Antuna Heka  „jedan drugome da budemo izazov, jedna drugome da budemo bolji“.

Pazinski kolegij – klasična gimnazija, je  katolička škola  s pravom javnosti. Osnovana je 1993. godine zauzimanjem mons. Antuna Heka, ujedno i prvim ravnateljem. Njegovim zalaganjem izgrađena je i sportska dvorana, a za potrebe smještaja učenika Porečka i Pulska biskupija izgradila je 2004. novi Đački dom kolegija.

Zgrada Pazinskoga kolegija podignuta je 1914. prema projektu Anselma Wernera u neorenesansnom stilu, kao konvikt, tj. đački dom, što ga je Đačko pripomoćno društvo naumilo osnovati kao potporu Državnoj gimnaziji na hrvatskom jeziku. Od 1945. godine je u njoj djelovalo Biskupsko sjemenište s klasičnom gimnazijom, središte odgoja katoličkih svećenika i intelektualaca. Dugogodišnji je ravnatelj sjemeništa bio dr. Božo Milanović, a podravnatelj kratko vrijeme – do nasilne smrti u Lanišću,  danas blaženi Miroslav Bulešić. Sjemenište je tijekom više desetljeća pohađalo oko 1300 kandidata među kojima mnogi današnji biskupi, nadbiskupi, kardinal Josip Bozanić, mnogi svećenici, profesori, liječnici i drugi istaknuti intelektualci… U Sjemeništu je od 1955–65. djelovala i Visoka teološka škola iz Rijeke.

Posljednji komentari

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa