U Motovunu predstavljanje knjige o psihoterapiji

0
Foto: ilustracija
Foto: ilustracija

U Motovunu se od 9. do 11. studenog održava XVIII. Međunarodni znanstveni skup 'Motovunski dani grupne analize' u okviru kojeg će 10. studenog u 10.30 sati u hotelu Kaštel biti promovirana monografija ''Grupna analiza u fokusu znanstvenih istraživanja'' koja predstavlja rezultat osamnaestogodišnjeg rada članova Motovunske grupe na pronalaženju i razvoju novih znanstvenih metodoloških okvira koji donose mogućnosti provođenja znanstveno valjanih istraživanja u grupno analitičkoj i općenito psihoterapijskoj praksi i time mogućnost njihovog znanstvenog utemeljenja.

Ovaj međunarodni znanstveni skup je započeo s radom u Motovunu 2001. godine na inicijativu doc.dr.sc. Alda Špelića koji je kao voditelj Povjerenstva za znanstvena istraživanja Instituta za grupnu analizu u Zagrebu okupio edukatore grupne analize iz Hrvatske, Slovenije i Srbije s ciljem promoviranja, organiziranja i provođenja znanstveno valjanih istraživanja u grupno analitičkoj i općenito psihoterapijskoj praksi.

Sudjelovalo 32 analitičara i drugih stručnjaka

U realizaciji ovih ciljeva tijekom dosadašnjeg radu ovog skupa u okviru Motovunske grupe sudjelovalo je trideset i dvoje grupnih analitičara kao i stručnjaka iz područja društvenih i humanističkih znanosti koji su u tijekom osamnaestogodišnjeg rada dali značajne doprinose u razumijevanju i prevladavanju problema koji se nalaze na putu provođenja istraživanja u grupno analitičkoj i psihoterapijskoj praksi i utoliko na putu njihova znanstvenog utemeljenja.

Osnovni poticaj organizaciji ovog skupa u Motovunu posvećenog pitanju mogućnosti provođenja znanstveno valjanih istraživanja u grupno analitičkoj i općenito psihoterapijskoj praksi bio je u činjenici da istraživanja u grupnoj analizi i psihoterapiji u odnosu na njihovu teoriju i praksu predstavljaju područje najmanjeg postignuća. U osnovi ovog nerazmjera u postignuću možemo prepoznati povijesno naslijeđe znanosti 20. stoljeća koja je svojim pozitivističkim kriterijima znanstvene valjanosti stvorila oštru i neprelaznu granicu između psihoterapijske i istraživačke prakse.

Ovi znanstveni kriteriji ograničili su psihoterapeute da budu istraživači okviru vlastite prakse i time da ostvare njeno znanstveno utemeljenje. Upravo ovi isti pozitivistički kriteriji stajali na putu Freudova nastojanja da psihoanalizu uključi u obitelj znanstvenih disciplina što je kasnije predstavljalo sudbinu svih iz psihoanalize nastalih psihoterapija. Danas još uvijek se susrećemo s tim istim povijesnim naslijeđem u stručnim i znanstvenim okruženjima kroz njihove stavove o nemogućnosti provođenja znanstveno valjanih istraživanja u okvirima psihoterapijske prakse i utoliko njenog znanstvenog utemeljenja.

Ovi povijesno naslijeđeni kriteriji pozitivističke znanosti su krajem 20 stoljeća s novim trendovima u znanosti izraženim u konceptu medicine utemeljene na dokazima dobili posebnu važnost i time  još više produbili raspor između psihoterapijske i istraživačke prakse i ujedno između uloga psihoterapeuta i istraživača i time još više su udaljili grupne analitičare i psihoterapeute od mogućnosti istraživanja u njihovoj praksi.

Tijekom osamnaestogodišnjeg rada članova Motovunske grupe, analizom mnogih konceptualnih, proceduralnih i metodoloških problema stečene su mnoge spoznaje o mogućnostima prevladavanja ograničenja u realizaciji istraživanja u grupno analitičkoj i općenito psihoterapijskoj praksi. Pored prevladavanja tih povijesno naslijeđenih i suvremenim trendovima u medicini ponovno nametnutih ograničenja pozitivističke metodologije, u okviru rada Motovunske grupe spoznate su mnoge nove mogućnosti istraživanja zasnovane na suvremenim spoznajama filozofije znanosti koje su donijele pluralistički model znanosti i ujedno nove metodološke pristupe primjerene grupno analitičkoj i psihoterapijskoj praksi. Sve ove spoznaje stečene osamnaestogodišnjim radom članova Motovunske grupe prezentirane su u monografiji 'Grupna analiza u fokusu znanstvenih istraživanja' koja će biti promovirana na ovogodišnjem skupu.

O rascjepu između istraživanja i psihoterapijskog rada

Monografija ''Grupna analiza u fokusu znanstvenih istraživanja'' kroz pojedina poglavlja obrađuje teme u kojima se propituje mogućnost organiziranja i provođenja znanstveno valjanih istraživanja u grupnoj analizi i općenito psihoterapiji i time mogućnost njihova znanstvenog utemeljenja. Osim prezentiranja problema proizašlih iz povijesno naslijeđenih i suvremenih trendova u znanosti određenih pozitivističkim kriterijima znanstvene valjanosti u tim su poglavljima prezentirane i nove mogućnosti proizašle iz suvremenih spoznaja u okviru filozofije znanosti. Sve ove nove spoznaje koje doprinose razrješavanju problema podvojenosti psihoterapijske i istraživačke prakse kao i uloga terapeuta i istraživača i time znanstvenom utemeljenju grupne analize i psihoterapije prezen- tirane su iz perspektive teorije, prakse i osobnog grupno analitičkog iskustva.

Tako u prvom, teorijskom dijelu kroz šest poglavlja autori s jeden strane obrađuju teme povezane s ograničenjima u provođenju znanstveno valjanih istraživanja u grupno analitičkoj i psihoterapijskoj praksi koja proizlaze iz povijesno naslijeđenog pozitivističkog određenja znanosti dvadesetog stoljeća i njegovog ponovnog oživljavanja u okviru novih trendova u znanosti definiranih konceptom medicine utemeljene na dokazima i s druge strane one povezane s novim mogućnostima znanstvenog utemeljenja grupne analize i općenito psihoterapije povezane s novim spoznajama u okviru filozofije znanosti.

U drugom, praktičnom dijelu kroz pet poglavlja prezentiraju se teme povezane s pojedinim praktičnim pitanjima organizacije i provedbe znanstvenih istraživanja u grupnoj analitičkoj i općenito psihoterapijskoj praksi. U tim su poglavljima osim analiziranja praktičnih metodoloških ograničenja i mogućnosti u istraživanjima u grupno analitičkoj i psihoterapijskoj praksi prezentirana vlastita metodološka rješenja autora u istraživanjima u grupno analitičkoj i psihoterapijskoj praksi na bolničkim odjelima, dnevnim bolnicama i studentskim savjetovalištima.

U trećem, iskustvenom dijelu kroz tri poglavlja prezentirane su iskustva voditelja Motovunske grupe o udjelu prethodno prezentiranih povijesno određenih ograničenja u razvoju same ideje Motovunske grupe te u određenju i realizaciji njenih ciljeva i zadataka unutar postojećih stručnih i znanstvenih okruženja te u dinamici njezina grupnog funkcioniranja i rada kao iskustvene (radne) grupe.

Posljednji komentari

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa