U Glavičićevom mandatu Labin iz EU fondova povukao preko milijun eura
Ima li nešto što biste vi bili učinili drugačije od Demetlike?, pitala sam Valtera Glavičića u njegovom prvom razgovoru za medije koji smo vodili samo nekoliko dana nakon što ga je labinski IDS i službeno predstavio kao svog kandidata za gradonačelnika Labina. Bilo je to u prosincu 2016. godine.
„Iako je Republika Hrvatska još 1. srpnja 2013. postala članica EU, nije učinjeno mnogo u privlačenju sredstava iz EU. Lokalne samouprave nisu iznašle kvalitetan način kako premostiti spori državni aparat i kako doći do više bespovratnih sredstava iz EU. U ove tri godine u Gradu Labinu se pripremilo dosta projekata koji su kandidirani na strukturne fondove, ali zbog svega navedenog još uvijek ne možemo reći da je neki veći kapitalni projekt u potpunosti ili većim dijelom financiran sredstvima EU“, dosta oprezno odgovorio mi je tada sadašnji gradonačelnik.
Da neće ostati samo na kritici, novi je gradonačelnik pokazao već kod preustroja gradske uprave, što mu je bio jedan od prvih poteza nakon što je službeno preuzeo vlast od svog prethodnika. Naime, među tri nova upravna odjela predloženo je osnivanje Upravnog odjela za gospodarstvo i EU projekte, što je Gradsko vijeće i službeno usvojilo na sjednici u veljači ove godine, a u međuvremenu novi je odjel ekipiran i mladim stručnjakom za EU fondove.
Nakon godinu dana rezultati su i više nego vidljivi. Za devet projekata, čija je provedba započela u mandatu Valtera Glavičića, Grad Labin je iz EU fondova povukao više od milijun eura, ili točnije 7.877.083,97 kuna. No, to je tek početak jedne, očito uspješne priče, jer su Gradu Labinu u međuvremenu odobrena još dva EU projekta ukupne vrijednosti 2.101,913,62 kune.
DEVET EU PROJEKATA
Među devet projekata financiranih EU sredstvima su energetska obnova zgrade PŠ Kature i zgrade Dječjeg vrtića, koje su Europski fond za regionalni razvoj i Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata sufinancirali s 1.307.583,14 i 1.552.784,76 kuna.
Za projekt poticanja zaštite okoliša za inkluziju Begin, financiranog iz Jadransko-jonskog programa transnacionalne suradnje Grad Labin je dobio 468.403,13 kuna, a za Atrium Plus financiranog iz programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 808.789,86 kuna.
Za projekt ENSIE (Europska mreža za društveno poduzetništvo: socijalna uključenost i razvoj ruralnih regija za bolju europsku budućnost), Grad je iz programa Europa za građane povukao 127.500,00 kuna, a za realizaciju modela Zelene plaže iz programa transnacionalne suradnje Interreg Mediteran dobiveno je 135.000,00 kuna.
Za obnovu rudarskog šohta na Pjacalu iz programa prekogranične suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska Grad Labin je dobio 2.572.785,83 kuna te još 408 tisuća kuna za revitalizaciju industrijske baštine za proboj kulturnog turizma. Za projekt Zelene navike za održivu Labinštinu iz Kohezijskog fonda je odobreno 496.237,25 kuna. Važno je naglasiti da su sva odobrena sredstva bespovratna.
Osim tih projekata Gradu Labinu su odobrena i dva EU projekta koja još nisu započela s provedbom: za projekt RECOLOR odobreno je 1.326.000,00 kuna, a za karijerno usmjeravanje nezaposlenih mladih i osnovnoškolaca s područja Labinštine 775.913,62 kune.
NACIONALNI PROJEKTI
Grad je u tom razdoblju bio uspješan i u privlačenju financiranja nacionalnih projekata. Do sada je dobiveno 43.786 kuna, a još su prijavljena četiri projekta ukupne vrijednosti 1.805.683,73 kuna.
Od Zaklade Hrvatska za djecu osigurano je sufinanciranje troškova školske prehrane za djecu u potrebi u osnovnim školama, a od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku financiranje troškova izmjene radijatora u centralnom vrtiću.
Za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost očekuje se 1.398.389,00 kuna, a za sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini Grad Labin je u ovoj godini kandidirao tri projekta: Zelene navike za održivu Labinštinu, Atrium Plus i Mine Tour. (Eleonora Vlačić)
