obnova nakon požara

Održana rasprava o okolišnoj dozvoli za elektranu Plomin 1

0
Mladen Bastijanić na raspravi o Plominu 1
Mladen Bastijanić na raspravi o Plominu 1

„Bio sam u ovoj dvorani kada se raspravljalo o Plominu C i mnoge stvari su identične“, kazao je 19. travnja Bernard Ivčić iz Zelene Akcije na javnom izlaganju Stručne podloge za ishođenje okolišne dozvole za izmjene i dopune uvjeta okolišne dozvole za postojeće postrojenje TE Plomin 1. U Plomin Luci okupili su se kršanski načelnik Valdi Runko i njegov zamjenik Roman Carić, dio vijećnika Općine Kršan, ekološki aktivisti iz Zelene Istre, Zelene akcije, Greenpeacea, facebook grupe „Dosta karbona“, sadašnji i bivši zaposlenici TE Plomin te zainteresirani građani.

Dokument je predstavio autor Željko Slavica iz zagrebačkog Ekonerga, koji je potom odgovarao na pitanja iz publike, u čemu mu se pridružio direktor TE Plomin Mihajlo Mirković. Skup je moderirao Bruno Kostelić, voditelj Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije. HEP želi obnoviti prvi blok termoelektrane koji je stradao u požaru prije godinu dana, a dozvola za rad istekla mu je s 2017. godinom. Rasprava se vodila oko ugljena kao energenta i svela se na već poznate argumente za i protiv kakvi su iznošeni u raspravama o Plominu C, projektu od kojega se odustalo.

Dušica Radojčić iz Zelene Istre ukazala je na činjenicu da nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš za Plomin 1, a ne namjerava se ni provesti. Slavica je odgovorio da o tome odlučuje Ministarstvo okoliša, odnosno da ono nije smatralo da je to potrebno jer se radi o starom postrojenju za koje je taj dokument rađen prilikom izgradnje Plomina 2. S obzirom na nove tehnologije i stroža ograničenja emisija, taj utjecaj može biti samo manji.

Mladen Bastijanić, predstavnik facebook grupe „Dosta karbona“ tvrdi da zapravo HEP zapovijeda Ministarstvu okoliša, Zavodu za javno zdravstvo i jedinicama lokalne samouprave, i stoga nikome od njih ne vjeruje. Smatra da je termoelektrana do sada kršila granične emisije, ali je to sustavno prikrivano, a o predstavljenim graničnim emisijama rekao je: „Sve izgleda super, ali hoće li to ovako raditi? Neće!“

Da se granične emisije mogu birokratski namještati misli i dr. Lucijan Mohorović. Podsjetivši ukratko na svoja znanstvena istraživanja, napomenuo je: „I mala emisija štetnih tvari je štetna.“ Ključnim nedostatkom predstavljenog dokumenta smatra to što ne sadrži procjenu utjecaja na zdravlje, a rješenje vidi u korištenju plina kao energenta.

Zoran Tomić iz Greenpeacea napomenuo je da uskrsavanje Plomina 1 znači korištenje ugljena daleko u budućnost, a europsko udruženje energetskog sektora Euroelectric, kojega je i HEP član, prošle godine dalo izjavu da od 2020. godine više neće ulagati u postrojenja koja koriste ugljen. Zalaže se za energiju iz obnovljivih izvora, posebice sunca, za što Hrvatska ima izvrsne uvjete.

Obnovljivi izvori energije točka je oko koje se dvije strane slažu, samo što HEP tvrdi da je Plomin 1 uvjet za stabilnost u opskrbi električnom energijom koja će omogućiti prelazak na takve izvore.

„Plomin 1 zamišljen je kao prijelazni projekt koji će potrajati 15-20 godina, koliko iznosi životni vijek opreme koju namjeravamo nabaviti", kazao je direktor Mirković. 

Dodao je da Plomin 1 nije bio otpisan, nego se o njemu razmišljalo u vezi s Plominom C, a nakon što se od tog projekta odustalo, počelo se razmišljati o njegovoj obnovi. Osvrnuo se i na tvrdnje da termoelektrana krši ograničenja štetnih emisija: „Kakav bih ja to otac bio kada bih svoju djecu odgajao u okruženju za koje bih znao da je štetno za zdravlje?“

Mladenka Vidas upitala se hoće li ovaj projekt biti još jedna u nizu, kako je rekla, HEP-ovih afera u kojima pokušava progurati loše projekte i investicije. Kad je riječ o Plominu C traži odgovornost uprave HEP-a.

Kršanski općinski vijećnik Roko Terković smatra da bi o projektu trebalo odlučuti referendumom. Zanimao se je li predviđeno spaljivanje otpada u Plominu 1, na što mu je odgovoreno da Stručna podloga to ne predviđa jer zakon to ne dozvoljava, ali to bi se moglo izmijeniti novim državnim planom gospodarenja otpadom 2022. druge godine.

Umirovljenik Lucijan Martinčić, financijski direktor projekta Plomin 2 na početku njegove izgradnje, jedini je iz publike branio HEP i termoelektranu navevši koje je sve koristi lokalna zajednica imala od njene prisutnosti u prostoru.

„Vjerovali ili ne, prvi smo u Europi izgradili postrojenje za odsumporavanje“, istaknuo je pobijajući tvrdnje o trovanju okoliša. Javno izlaganje bilo je dio Javne rasprave o Stručnoj podlozi za ishođenje okolišne dozvole za izmjene i dopune uvjeta okolišne dozvole za postojeće postrojenje TE Plomin 1, koja je otvorena do 9. svibnja. (Tekst i foto: Robi Selan)

Posljednji komentari

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa