Danko Končar otvoreno o Uljaniku i ideji Ivana Jakovčića

Danko Končar u svojoj 76. godini korak je od toga da preuzme sva velika hrvatska brodogradilišta, osim Debeljakova Brodosplita, piše Večernji list u intervjuu s tim poslovnim čovjekom čiji je angažman u Uljaniku privukao pažnju javnosti. Prenosimo najzanimljivije dijelove razgovora s Končarom, kojeg su vodili Davor Ivanković i Marija Brnić.

* Kako ste uspjeli uvjeriti Uljanik i Vladu da ste vi taj koji će biti spasitelj brodogradnje u Puli?
- Ponudu za strateško partnerstvo Kermas energije odabrala je Uljanik grupa, nadzorni odbor i uprava, kao najbolju od tri pristigle. Mi smo poslali ponudu, dakle nismo nikoga ni u što uvjeravali, a u biti te ljude iz Uljanika prije uopće nismo poznavali.

* Ne preuzimate li mačka u vreći, s obzirom na to da je objavljeno da je protiv uprava Uljanika i 3. maja podnesena kaznena prijava DORH-u?
- Uljanik i 3. maj institucije su ne samo u hrvatskoj nego i u europskoj brodogradnji. Brendovi. Postojali su prije nas i sadašnje uprave, a postojat će i dugo nakon nas. Ova dva škvera sada jesu u problemima, ali nikada ne smiju biti smatrani “mačkom u vreći” jer njih čine radnici, njihovo znanje i sposobnost gradnje vrhunskih brodova. Riječ je o njihovim sudbinama, o budućnosti njihovih obitelji. O prijavama u ovom trenutku ne znamo ništa više od onoga što je objavljeno u novinama.

* Što mislite o upravi Uljanika koja je odgovorna za dosadašnje poslovanje? Imate li povjerenja u njih ili dovodite svoje ljude?
- Dio ljudi iz Kermasa već je započeo s radom i zasigurno ćemo angažirati još stručnjaka s naše strane. Što se tiče postojećih kadrova, svi će imati fer priliku kako bi se dokazali.

* Iz vaših izjava da se zaključiti da od države računate dobiti potporu ne samo za restrukturiranje škvera u Puli nego i Brodotrogira i 3. maja, koji ih, po pravilima EK, ne mogu dobiti idućih deset godina?
- Brodotrogir već treću godinu zaredom ne prima nikakve državne potpore. Situacija s 3. majem je kao što kažete, a potpore može očekivati samo brodogradilište Uljanik. Dakle, mi uvijek ističemo da je državna pomoć bitna, ali to se prvenstveno odnosi na usporedbu sa škverovima u Južnoj Koreji i Kini gdje država prati brodogradnju, ali na drukčiji način. Riječ je o tome da škverovima treba pomoć jamstvima kako bi se moglo dobiti komercijalne kredite za gradnju brodova. Banke same bez jamstava takve kredite nerado daju, pa je tom problemu svugdje u svijetu doskočeno osnivanjem jamstvenih fondova koji su i sami profitabilni jer naplaćuju izdavanje takvih garancija.

* S obzirom na to da kažete da u pet godina još niste uspjeli restrukturirati Brodotrogir, kako mislite da ćete u Uljaniku to uspjeti u roku od dvije godine?
- Nije dvije godine, nego 18 mjeseci. Mi smo u Brodotrogiru restrukturiranje završili kako su u ugovoru o privatizaciji predvidjeli Vlada RH i EK. Međutim, život teče dalje i stvara nova pitanja, probleme i rješenja. Dakle transformacija i dalje traje.

* Obavili ste dubinsko snimanje u Uljaniku, kakvo je zapravo stanje s ugovorenim poslovima, koliko je brodova po vašoj ocjeni ugovoreno nepovoljno?
- Niz je faktora zašto određeni ugovor za gradnju broda u jednom trenutku može biti proglašen nepovoljnim. Recimo, riječ može biti o tečajnim razlikama. Znamo koliko je američki dolar oslabio prema euru u posljednjih desetak mjeseci. Također, postoje slučajevi gdje je ugovor u redu, ali se tijekom gradnje dogode stvari koje dovedu do kašnjenja, plaćanja penala i na kraju gubitka. Visoke kamate na kredite brodograđevnoj industriji u Hrvatskoj svakako same odrade dio priče o gubitku. Moram priznati da gubitaka ima, da nisu mali i da tek treba vidjeti koliko će oni iznositi na kraju priče.

* Koliko od 17 brodova u Uljanikovoj knjizi narudžbi je po vama realno moguće završiti, a za koliko će zbog raskida ugovora biti aktivirana državna jamstva?
- Pet brodova već je otkazano. Prioritetni cilj je da se državna jamstva ne aktiviraju ni po jednom ostalom ugovoru. Prerano je reći hoće li se u cijelosti u tome i uspjeti.

* Koliko će za dvije godine, kada završi restrukturiranje brodogradilišta, Pula biti različita od današnje, koja i dalje slavi Uljanik kao svoj ponos?
- Kao ozbiljni ljudi mi se ne možemo baviti takvim predviđanjima. No, znamo da želimo nastaviti razvijati taj osjećaj ponosa koji Pula ima za svoje brodogradilište.

* A što mislite o ideji Ivana Jakovčića da Uljanik postane centar projektiranja brodogradnje, a ne brodogradilište?
- Uljanik mora biti i jedno i drugo. To što Uljanik može i zna projektirati malo drugih brodogradilišta na svijetu može i zna. S druge strane, Uljanik je prvenstveno brodogradilište i to mora i ostati, rekao je Končar za Večernji list.