Od Maslinice do Prtloga biciklom i pješice
Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Labina predstavljen je projekt „Biciklističko-pješačke staze Labin – Prklog“. Učinile su to projektantica Đana Juran Kometina iz tvrtke Via Ing Pula i krajobrazna arhitektica Katja Sošić iz tvrtke Plan 10 Rovinj.
Staza dužine 6.650 metara protezala bi se od Maslinice, preko Teleferike, uvale Babina – uvale Šeničina (za koju se u projektu koristi alternativan naziv Sjenićica), Duge Luke tj. Prkloga i uvale Prklog. Širina bi joj iznosila dva metra, a na usponima tri metra. Za podlogu bi se koristio šljunak i boksit, a na većim usponima beton zbog sigurnosti biciklista.
„Izgradnja staze predviđena je u četiri faze: od Maslinice do uvale Remac u dužini od 1.800 metara, zatim od uvale Remac do uvale Sjenićica u dužini od 2.300 metara, od Sjenićice do lokacije Mlin u Dugoj Luci u dužini od 1.250 metara i odatle do uvale Prklog u dužini od 1.300 metara. Duž trase planira se izgradnja dvadeset i devet odmorišta, od čega četiri veća s klupicama, stolovima i info punktovima, a ostala s klupicama“, objasnila je Juran Kometina.
Prvu dionicu, od Maslinice do Remca, karakterizira strmost terena i gusta šuma crnike. Duž staze treba izgraditi zidove, a preko uvale Remac išlo bi se drvenim mostom. Od Remca do Sjenićice staza bi dijelom vodila po podlozi od boksita s tim da bi bila obrubljena bijelim kamenom. U trećoj dionici, od Sjenićice do Duge Luke, staza napušta obalu i kopnom prelazi na obronak uvale Prklog, do lokacije Mlin. Staza bi pratila postojeću makadamsku cestu s tim da bi se postavljanjem barijera duž staze onemogućio pristup motornim vozilma. U posljednjoj fazi staza bi se prostirala u dva kraka uz obalu uvale: do mjesta Prklog i do kraja plaže u uvali, preko koje bi se išlo drvenim mostom.
Maksimalno očuvanje početnog stanja uz korištenje zatečenih materijala načelo je kojim se vodila krajobrazna arhitektica Sošić. „Nećemo moći sačuvati svako stablo, neko ćemo morati i ukloniti, ali drvo se može iskoristiti za izgradnju mostova ili prepreka za motorna vozila“, kazala je Sošić.
Kao edukativni elementi bit će istaknuti geomorfološki elementi stijene i humci boksita, ali i mrtva stabla, staništa kukaca koji hraneći se drvnom masom stvaraju humus.
Kolika će biti cijena izgradnje staze, o čemu se u raspravi interesirao Paolo Brezac (IDS), za sada nije moguće reći jer se radi o idejnom projektu. Njegov stranački kolega Đulijano Kos zanimao se za rasvjetu duž staze, a odgovoreno mu je da će staza biti osvjetljena do Teleferike, što je dio Rapca, a dalje samo na glavnim punktovima.
Tanja Peić (Nezavisni zajedno) naglasila je da planovi o zaštićenom krajobrazu ne trpe izraze kao što su "može se", "pokušat ćemo" i "probat ćemo", nego zahtijevaju izradu studija koje će točno odrediti što se u tom prostoru smije, a što ne smije raditi. Neel Rocco (SDP) smeta upotreba betona na pojedinim dijelovima, a od početka spominjanja izgradnje staze skeptičan je, kako je sam rekao, njen stranački kolega Željko Ernečić. On je, istina, pohvalio izrađivačice za ozbiljan pristup i smisao za zaštitu okoliša, ali ne voli što će sadašnja pješačka staza, kojim često pješači, postati prvenstveno biciklistička staza. „Na ovaj način ona se otvara velikom broju ljudi, pa i „divljacima“, koji su spremni uzurpirati prostor. Mislim da bi bilo dovoljno samo je utabati i razervirati za pješale“, obrazložio je svoj stav. (Tekst i foto: Robi Selan)
