Mještani Krapna o smradu: 'Uzet ću kantu vode i dati je na analizu'
"Okupili smo se ovdje da pokažemo javnosti što fekalne vode Labina i Presike rade ovom prekrasnom krajoliku i ljudima. Smrad iz kanala u Krapnu sigurno jest problem, koji je posebno izražen ljetnih mjeseci i ljudima je toga dosta. Ali najveća katastrofa je to što se ta voda miješa s izvorištima pitke vode Fonte Gaja i Kokoti i na to upozoravamo već godinama. Općina Raša ima projekt pročistača i odvodnje i želi riješiti taj problem, ali ju blokira skupština Vodovoda", rekao je Mladen Bastijanić iz Zajednice građana Labinštine "Zaštitimo vodu Labinštine" na konferenciji za novinare u Krapnu, kod crkvice sv. Barbare 17. veljače.
Okupljeni mještani Krapna iznijeli su svoje probleme, pa je tako Anka Blažić rekla da se po noći ili ujutro osjeća jak smrad i da stalno zove labinsku fekalnu stanicu, koja radi u sklopu Vodovoda, ali da uvijek kažu da to nije zbog njih. "Molim ih samo da ako puštaju vodu, da ju ne puštaju noću, jer ću uzeti kantu vode iz kanala i dati je na analizu", rekla je Blažić. Njen sumještanin Ramiz Okanović, i sam bivši djelatnik fekalne stanice, iznio je sumnju da se voda mimo labinskog pročistača puštala u kanal. Još jedan mještanin, koji nije želio biti imenovan, izrazio je nezadovoljstvo načinom na koji je Općina Raša popravila šahtove blizu kuća u Krapnu, rekavši da se za vrijeme juga iz njih smrad širi u obližnje kuće.
Raški vijećnik HSU-a Klaudio Blažina založio se za što hitnije rješavanje odvodnje, odnosno gradnju pročistača, no on po njegovu mišljenju ne smije biti na Bršici, jer se radi o plavnom području i rizici su preveliki. "Kod jakog juga, diže se razina vode i sve se iz Bršice vraća prema izvorima pitke vode Fonte Gaja i Kokoti", rekao je Blažina.
Ivona Kiršić, članica zajednice Zaštitimo vodu Labinštine, rekla je da se mnogi građani žale na nesnosni smrad vode iz slavine, a istovremeno imamo toliko dobrih i čistih izvora pitke vode. Rekla je i da će se njihova inicijativa baviti i drugom ekološkom problematikom, poput TE Plomin, Rockwoola i LNG terminala. (Tekst i foto: Kristian Stepčić Reisman)
