Ezio Pinzan: Želimo da Istra postane bio-regija

Od Nove godine Istarska županija ima novog pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, vodoprivredu i ribarstvo. Nakon odlaska u mirovinu Milana Antolovića koji je na toj funkciji odslužio punih 25 godina, na njegovo je mjesto došao dr. sc. Ezio Pinzan iz Vodnjana. Po struci je veterinar, odnosno doktor veterinarske medicine, s doktoratom iz područja prerade animalnih namirnica i veterinarskog javnog zdravstva. Nakon studija 17 godina je radio u marikulturi, dio tog vremena u tvrtki Cromaris. Bio je i član poglavarstva grada Vodnjana zadužen za gospodarstvo te zamjenik gradonačelnika, a kasnije i pročelnik vodnjanskog Odjela za gospodarstvo i europske projekte, a do studenog prošle godine bio je i predsjednik LAG-a Južna Istra, piše Glas Istre. Intervju kojeg je vodio novinar Davor Šišović prenosimo u nastavku.

* Na Vodnjanštini odakle dolazite aktualan je slučaj zemljišta nesuđenog maslinika koje je AZRRI nedavno vratilo državi. Slutite li kako će se ta situacija dalje razvijati?
- Nama je u Vodnjanu prvo bilo drago kad je to zemljište sa šumskog odlukom Vlade bilo prenamijenjeno u poljoprivredno, to je bio preduvjet da se njime može raspolagati. Županija je željela da se to zemljište sačuva i stavi u funkciju maslinarske proizvodnje, i namjere su bile jako dobre, da se tamo podigne veliki maslinik, i da naši maslinari budu kooperanti AZRRI-ju, jer AZRRI nije u mogućnosti sam posaditi 160 hektara maslinika.

Poljoprivrednicima je ponuđena kooperacija, ali oni to nisu prihvatili, jer nije imalo smisla da oni podižu trajne nasade na zemlji za koju nemaju ugovor, a to su trajni nasadi koji će više vrijediti za 50 godina nego sad. Od Ministarstva se tražilo da dozvoli podugovaranje, ali to zakonski nije moguće, pa je AZRRI napravio najbolje što je mogao, vratio je zemljište državi, i to će zemljište sad biti u nadležnosti grada Vodnjana, jer se po novom zakonu o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem nadležnosti prenose na jedinice lokalne samouprave.

* Je li to već stupilo na snagu?
- Konačni prijedlog zakona je u saborskoj proceduri, on je sad u drugom čitanju i trebao bi biti uskoro usvojen. Nakon toga će se za to zemljište napraviti program raspolaganja, i ja vjerujem da će se poljoprivrednici javiti na natječaj, uzeti to zemljište u zakup, sklopiti ugovor s državom, i staviti ga u funkciju. Svima nam je želja i cilj da tamo lokalni maslinari podignu maslinike, a ima zainteresiranih i za sadnju vinograda te nasada aromatičnog i ljekovitog bilja. Tijekom ove godine za to bi zemljište barem natječaj trebao biti raspisan.

* U tijeku je postupak zaštite istarskog maslinovog ulja oznakom izvornosti, ali već drugu godinu za redom govori se o višku ulja u Istri?
- Treba čestitati ovom Odjelu koji je pokrenuo zaštitu maslinovog ulja oznakom izvornosti koja obuhvaća Istru, slovenski dio Istre i Liburniju. Radi se na paralelnoj zaštiti u dva ministarstva, slovenskom i hrvatskom, pa vjerujemo da sa zaštitom istarskog maslinovog ulja neće biti problema.

Ta zaštita će nama pomoći i u prodaji, jer će time ulje biti prepoznatljivo. Svaki naš maslinar koji zna raditi i koji dobro čuva svoje ulje ima vrhunski svjetski proizvod za kojega možda nije ni svjestan da ga ima, njemu je to normalno maslinovo ulje, ali ne, to je natprosječno maslinovo ulje svjetske kvalitete. To se još uvijek može prodati na kućnom pragu, po cijeni koja odgovara poljoprivrednicima, bez dodatnih troškova marketinga i svega, ali to neće trajati dugo.

Županija je godinama poticala podjelu sadnica maslina, mnogo ih je posađeno, i posljednjih godina one dolaze u rod. Sad Županija treba nastaviti pomagati poljoprivrednicima jer bilo bi kontraproduktivno da smo prvo pomagali sadnicama, a da sad ne pomažemo u prodaji proizvoda. U tome se najbolje može pomoći udruživanjem proizvođača. Moramo reći da naši poljoprivrednici ne prihvaćaju zadrugu. Proizvođačka organizacija je moderni oblik, poput talijanskih konzorcija, i dobro je što to potiču i Europska unija i naše Ministarstvo. Proizvođačka organizacija brine o zajedničkom plasmanu istarskog ekstradjevičanskog maslinovog ulja i otkupu ploda maslina.

* Kroz maslinovo ulje dotakli smo temu zaštite proizvoda, pa da spomenemo i prvi istarski proizvod zaštićen u EU, istarski pršut, nakon kojega kreće i zaštita ostalih tradicijskih proizvoda od svinjskog mesa. Međutim, štitimo proizvode, ali još uvijek nemamo svinja. Što se može napraviti da zaživi uzgoj svinja u Istri?
- Moj cilj i program je povećati i potaknuti razvoj stočarstva u Istarskoj županiji, od svinjogojstva, govedarstva, ovčarstva, kozarstva, je li to istarski tovar ili istarska kokoš, fokusirat ću se na to da se stočarstvo poveća, ne samo zbog proizvoda iz stočarstva, već je to i način da se ruralno područje oživi, da ljudi ostanu na selu i da se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Stočarstvo samo po sebi ne bi bilo dobro kad bi se samo prodavali primarni proizvodi, nego trebamo i preradu.

Evo, imamo županijsku agenciju koja radi na preradi i prerađevinama, a s druge strane u Odjelu imamo osobe koje su dosad već jako mnogo radile na zaštiti proizvoda i nastavit ćemo sa zaštitama. K tome, naša županijska strategija je da postanemo bio-regija. Svemu ovome o čemu smo dosad govorili dat ćemo potporu ukoliko ima predznak "eko" ili "bio". Želimo ekološku poljoprivredu, ekološko stočarstvo, mislimo da za to u Istarskoj županiji ima mogućnosti, jer još uvijek smo dovoljno zaštićeno područje da možemo postati bio-regija.

Za ostvarenje te zamisli potreban je niz aktivnosti, pa i nekoliko velikih projekata koji nisu u nadležnosti ovog Odjela, kao što je centralno zbrinjavanje otpada, jer ako imamo otpad po šumama i po njivama tu nema ekološke proizvodnje, te projekti vodozaštite i odvodnje kako bismo sačuvali naše resurse pitke vode. Mi smo jedno od rijetkih područja u EU gdje se još uvijek može piti voda iz špine. Sve su to preduvjeti i za eko-proizvodnju i bio-regiju. Naposljetku, cilj nam je i dalje razvijanje eko-agroturizama, i plasmana istarskih poljoprivrednih proizvoda u istarski turizam.

* Već se dulje vrijeme govori da je u Istri neobrađeno 70 posto obradivog poljoprivrednog zemljišta, pa može li se tu nešto popraviti?
- Vjerujem da se to može popraviti kroz poticanje ekološke proizvodnje, i stočarstva, i otkupa poljoprivrednih proizvoda, sada maslinovog ulja a sutra nečeg drugog. Naši ljudi, to svi znamo, su vrijedni, oni imaju i volju i tehnologiju i oni bi zemlju obrađivali, ali znate, kada se već roditelji muče i od te poljoprivrede imaju malo ili ništa, onda se djeca okrenu prema većim gradovima, prema nekim lakšim poslovima, i tako zemljište ostaje zapušteno. Dio tog zemljišta je državno poljoprivredno zemljište, i vjerujem da će se novim zakonom kada se to prenese na jedinice lokalne samouprave ugovoriti nove površine za poljoprivrednu proizvodnju.

* Na državnom zemljištu su i zapušteni vinogradi koje nitko ne održava i ne tretira i koji su leglo širenja zaraze zlatne žutice. Ima li pomaka u rješavanju tog problema?
- Baš su ovih dana vinari zatražili sastanak na tu temu. Fitosanitarna inspekcija je dužna izaći na teren i utvrditi zaražene površine, i te površine prijaviti Ministarstvu. Tek se definira tko bi trebao biti zadužen za krčenje zapuštenih zaraženih vinograda, a sav trošak suzbijanja žutice trebao bi ići na teret države. Sredstva postoje, treba samo postaviti sustav organizacije.

Mi u Istri imamo veliki problem sa žuticom, jer naši vinari obrađuju velike površine koje tretiraju i štite, a u njihovoj neposrednoj blizini postoje izvori zaraze koji mogu ugroziti cijelu njihovu proizvodnju. Našim vinarima je to akutan problem, a naš Odjel će svakako stati na njihovu stranu i zatražit ćemo da se što hitnije sve te zapuštene površine iskrče i spriječi dalje širenje zlatne žutice, rekao je pročelnik Pinzan za Glas Istre.