panel rasprava porečke škole

'Donirajte nam namirnice kako bi učenici mogli ispeći zanat' (foto)

0

Istra se  kao turistička regija može pohvaliti raznolikim mogućnostima za stjecanje strukovnih zvanja, ali u praksi postoji trend opadanja interesa za upis. Takvi trendovi, u Istri, ali i cijeloj Hrvatskoj, evidentni su već duže vrijeme. Postoje razni koraci potrebni za popularizaciju obrtničkih i strukovnih zanimanja, odnosno kako privući kvalitetne mlade ljude u obrtnička strukovna zanimanja. Danas ni mjerodavni ne znaju jasan odgovor zašto učenici ne žele u obrtnička zanimanja, iako se radi se o deficitarnim zanimanjima za koja učenici imaju mogućnost dobivanja stipendije.

Nekompatibilnost visokog stupnja razvijenosti turizma i deficita profesionalnosti jest velika. Zato je na prosvjetnim radnicima, lokalnoj samoupravi i šire da putem panel rasprava i drugih vidova promoviraju i približe budućim naraštajima vrijednost strukovnih zvanja. Isto tako, cilj je otvoriti put novim inicijativama, promišljanjima kako od strane učenika tako i od strane nadležnih obrazovnih institucija.

Nedavno je povodom 2. Europskog tjedna vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića Poreč organizirala panel raspravu na temu "Strukovno obrazovanje – Siguran put do zaposlenja“.

Uz ravnateljicu škole Vesnu Baranašić, stručnog učitelja ugostiteljskog posluživanja Josipa Zubaka i profesora Davora Bana kao koordinatora diskusije, sudjelovali su kao glavni govornici u ime poslodavaca Paola Damijan iz porečke tvrtke Concettino i predsjednik Ceha ugostitelja pri Udruženju obrtnika Poreč Paolo Šverko, potom predstavnica vijeća roditelja škole Mirela Radoš te učenica 4. THK razreda Barbara Udovičić.

Sve manje učenika u strukovnim zanimanjima

Posljednjih godina sve je manji broj učenika koji upisuju strukovna, deficitarna zanimanja. Depopularizacija strukovnih smjerova je opći trend. Iako se u posljednje vrijeme radi na popularizaciji strukovnih zanimanja i potiče upisivanje deficitarnih zanimanja, izgleda da je popularizacija strukovnih, deficitarnih zanimanja, dugoročan proces. Poslodavci se žale da ne mogu naći radnike, a radnici bezuspješno traže dobar posao. Kako povećati minimalne plaće i boljim plaćama spriječiti egzodus mladih? Slijedom toga, hoće li tada neka poduzeća i obrti staviti ključ u bravu?

Prema riječima zaposlenika, samo je u Turističko-ugostiteljskoj školi Antona Štifanića iz Poreča u posljednjih nekoliko godina smanjen broj odjeljenja i učenika. Upravo se zato u posljednje vrijeme radi na popularizaciji strukovnih zanimanja. Strukovno je obrazovanje siguran put do zaposlenja, vjeruju učenici strukovnih smjerova, čiji je prvi i jedini odabir bio upravo strukovna škola turističko-ugostiteljskog smjera.

Panelisti se slažu kako je potrebna intenzivnija promocija ovih profesija, bolja suradnja između škola i poslodavaca, da je potrebno promijeniti i prilagoditi obrazovni sustav koji ne prati potrebe tržišta rada. Ističu da su strukovne profesije budućnost na europskom tržištu te da u njima ima mogućnosti napredovanja i boljeg života.

Bilo je riječi i o tome što je potrebno za popularizaciju spomenutih zanimanja, treba li razvijati vlastiti model obrazovanja ili slijediti primjere susjednih država, odnosno jesu li škole zadovoljne sudjelovanjem poslodavaca u obrazovanju strukovnog zanimanja.

„U popularizaciju uključili smo se s jedne strane, da osvijetlimo upravo te probleme, a s druge strane da potaknemo mlade ljude na opredjeljivanje za strukovno obrazovanje. Isto tako, nastojimo kroz ovakva događanja pomoći u pronalaženju rješenja na lokalnoj razini. Poslodavcima nedostaje radna snaga, stopa nezaposlenosti je zabrinjavajuća a mladi ljudi se ne opredjeljuju za strukovno obrazovanje. Dualno obrazovanje je moguće samo ako poslodavci preuzmu svoj dio odgovornosti za osposobljavanje. U tom slučaju, trebali bi ulaganje u ljude percipirati kao investiciju, a ne kao trošak“, rekla je ravnateljica TUŠ-a Vesna Baranašić.

Zubak: Roditelji igraju važnu ulogu 

„Roditelji igraju važnu ulogu u usmjeravanju djece. Ne sjećam se kada su konobari i kuhari u restoranu gdje rade dobili 13. plaću i da im je pruženo neko zadovoljenje na kraju sezone. Poslodavci puno traže od radnika, poput znanja više jezika i drugih vještina, ali ih na kraju malo plate, što je i glavni razlog odljeva kadrova iz Hrvatske. Hotelijerske tvrtke rapidno napreduju, dok škola od resornog ministarstva dobiva malo sredstva za praktičnu nastavu, tako da su ograničeni u smislu željenog napredovanja. Stoga pozivam poduzetnike, ribare i druge da surađuju sa školom i doniraju namirnice na kojima će učenici moći ispeći zanat“, rekao je Josip Zubak, stručni učitelj ugostiteljskog posluživanja.

 „Potrebno je promijeniti ophođenje prema radniku koji izlazi iz obrazovne institucije. Na početku ih se tretira kao pomoćne radnike, a tek nakon određenog vremena ih se skromno nagrađuje. Promjene u sustavu također su dobrodošle, jer vjerujem da bi strukovna škola imala puno više djece koja završavaju struku i imaju pravo ići nešto konkretno raditi i steći pravo zanimanje u odnosu na danas kada mladi izlaze s malo znanja i bivaju kod poslodavca tako i tretirani“, naglasila je Klaudija Tijan Pamić, stručna učiteljica slastičarstva. (Ivan Ban)

Posljednji komentari

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa