Forenzičarka rekonstruirala lice vodnjanske svetice!
U dvorani Sveučilišne galerije „Vasko Lipovac“ na Sveučilištu u Splitu 15. prosinca svečano je predstavljena knjiga „Vodnjanske relikvije očima znanstvenika - antropološki pristup“ u izdanju Sveučilišta u Splitu – Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti. Urednici knjige su prof.dr.sc. Šimun Anđelinović, doc.dr.sc. Željana Bašić i doc.dr.sc. Ivana Kružić, a na knjizi je radilo deset autora: prof.dr.sc. Šimun Anđelinović, doc.dr.sc. Željana Bašić, prof.dr.sc. Stipan Janković, mons. Marijan Jelenić, doc.dr.sc. Darko Kero, doc.dr.sc. Ivana Kružić, doc.dr.sc. Frane Mihanović, prof.dr.sc. Dragan Primorac, dr.sc. Snježana Štambuk i prof.dr.sc. Katarina Vilović.
Predstavljanju knjige su uz brojnu javnost i medije, nazočili i mons. Marin Barišić nadbiskup Splitsko – makarski, Jelena Hrgović zamjenica Gradonačelnika Grada Splita, prof. Corrado Ghiraldo predsjednik Gradskog vijeća Grada Vodnjana, vlč. Gabriel Kamber tajnik Splitsko – makarske nadbiskupije, don Mihovil Prović studentski kapelan, prorektori Sveučilišta, članovi Senata kao i predstavnici drugih institucija.
Uz predstavljanje knjige u istom je prostoru otvorena i uz ovu prigodu postavljena izložba koja prikazuje najvažnije nalaze, te proces i rezultate facijalne rekonstrukcije Sv. Nikoloze a koju je rekonstruirala Josipa Marić studentica Forenzike. Postava će ostati otvorena do 15. siječnja 2018. godine.
Knjigu su predstavili prof.dr.sc. Dragan Primorac, prof.dr.sc. Gloria Vickov i prof.dr.sc. Šime Anđelinović koji su tom prilikom naglasili da je knjiga znanstveno djelo posebnog karaktera, sretni spoj znanosti, umjetnosti i vjere, u traženju vjere i morala kao istine o životu, što je vrhunska vrijednost i temelj života. Ovo je prvi znanstveni prikaz takvog mnoštva relikvija u svijetu, svetaca koji dolaze iz vremenskog razdoblja od 1500 godina i sa područja cijeloga Rimskoga carstva, te što je posebno važno, kako su naglasili predstavljači, sva su istraživanja rađena neinvazivnim metodama, a posebnost ovoga istraživanja je i ta što se koštane ostatke pokušalo sastaviti i po osobnoj pripadnosti.
Relikvije je u dva zasebna oltara 1510 godine postavila opatica Adelaida Zorzi, a na kanonsku su rekogniciju i naučnu obradu čekale 191 godinu. Knjiga u osam poglavlja, na hrvatskom i engleskom jeziku prikazuje slike 750 relikvija koje pripadaju 31 svecu, te 30 slika sa CT snimanja triju neraspadnutih Svetih tijela Svetaca koja se čuvaju u Župnoj crkvi u Vodnjanu.
Profesor Šime Anđelinović je prilikom izlaganja naglasio da su rezultati predstavljeni na brojnim znanstvenim skupovima i objavljeni u prestižnim znanstvenim časopisima, i potvrdio da se naučne spoznaje na vodnjanskim relikvijama već primjenjuju u suvremenoj medicini, te nadodao da je stekao osjećaj da se ovom analizom napravilo nešto zaista veliko jer se radi o prvoj analizi sa tako velikim brojem svetaca.
Inače, Vodnjanske su relikvije desetljećima predmetom zanimanja vjernika i Crkve, dok je njihova znanstvena obrada do sada bila većim dijelom zanemarena, te je ovim postupkom poduprtim od strane vodnjanskog župnika don Marijana Jelenića i uključenih znanstvenika uz potporu katoličke crkve učinjen presedan koji je omogućio otvaranje vrata znanosti i u ovom segmentu. Knjiga „Vodnjanske relikvije očima znanstvenika – antropološki pristup“, zajedno sa izložbom, nakon Splita biti će uskoro predstavljena i u Vodnjanu.
