Zelena Istra: HEP produljuje rad Plomina 1 za 20 godina

Zelena Istra izdala je priopćenje u kojemu se osvrće na nedavno objavljenu informaciju o HEP-ovom zahtjevu za izmjenom i dopunom Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za TE Plomin 1 u kojmeu stoji da se njen vijek produljuje za 15 do 20 godina. Trenutno važeće Rješenje vrijedi do 1. siječnja 2018. godine te je trebalo uslijediti njeno zatvaranje.

„Vijest je zapanjujuća jer je Plomin 1 izgrađen još 1969. godine te je tijekom svog rada bio veliki izvor zagađenja zraka i bolesti u tom kraju. Prošle se godine zbog loših sigurnosnih uvjeta dogodio i veliki požar pa je uslijedilo zatvaranje elektrane i prije predviđenog roka. Lokalni stanovnici mogli su konačno odahnuti - ali ne zadugo. HEP fosilnog dinosaura želi ponovo pokrenuti“, stoji u priopćenju koje potpisuje Dušica Radojčić.

Neisplativo ulaganje u Plomin 1

U nastavku se navodi da je „Studija utjecaja na okoliš za Plomin C iz 2011. godine elektranu Plomin 1 nazvala zastarjelom i najavila je njeno uklanjanje. U kontekstu izgradnje novog “C” bloka, studija je potvrdila da radni vijek TE Plomin 1 neće biti “duži od 2015. godine”. Njome je također utvrđeno da su emisije NOx "na granici mogućnosti" pa bi za rad bloka 1 nakon 2018. “bilo potrebno primijeniti dodatne primarne mjere ili ugraditi SCR", što se “za tako staro postrojenje” “ne isplati”.

U suprotnosti s tim izjavama kao i suprotno Vladinoj odluci o prihvaćanju Plana smanjivanja emisija iz 2008. godine prema kojoj je TE Plomin 1 trebala prestati s radom još 2015. godine, HEP planira ugraditi DeNOx postrojenje i postrojenje za odsumporavanje i rekonstruirati termoelektranu puštenu u rad prije pola stoljeća.

U Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode, odnosno objedinjenim uvjetima zaštite okoliša iz veljače 2016. godine objašnjava se da je, zato što do 2015. godine nije ušao u pogon blok “C”, bilo “razumno” da RH odgodom primjene odredbi europskih direktiva “omogući rad TE Plomin 1 i nakon 2015. godine, odnosno do 1. siječnja 2018. godine" Rješenjem se još jednom potvrđuje i neisplativost ulaganja u stare termoelektrane te se navodi da “troškovi modernizacije postojećih elektrana i ugradnje sekundarnih sustava zaštite okoliša iznose oko trećinu ukupne vrijednosti termoenergetskih postrojenja na tekuća ili kruta goriva”.

HEP ne mari za upozorenja 

I dok su mnoge europske države, uključujući sve baltičke zemlje, pa i Belgiju, već prestale proizvoditi energiju iz ugljena te razvijene zemlje Europe čine napore u tom smjeru (npr. Portugal cilja na 2020. godinu, Francuska na 2023. godinu, a Velika Britanija, Austrija, Švedska i Danska na 2025. godinu), Hrvatska i HEP ne mare za upozorenja o neisplativosti ulaganja u zastarjele tehnologije. Ne mare, čini se, ni za izjave direktora nekih od najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju energije koje su već prepoznale da se, umjesto u ugljen ili plin, najviše isplati ulagati u obnovljive izvore energije. Ne uznemiravaju se ni nedavno uvedenim strožim ograničenjima za velike termoelektrane o ispuštanju toksičnih onečišćujućih tvari poput oksida sumpora i dušika te žive i lebdećih čestica koje zagađuju zrak i štete ljudskom zdravlju. Da bi se uskladile s novim EU propisima o emisijama termoelektrane će se do 2021. godine morati modernizirati ulaganjem u nove tehnologije ili se zatvoriti, odnosno smanjiti broj radnih sati na do 1.500 godišnje. Prema riječima stručnjaka, trošak usklađivanja s novim standardima će za mnoge termoelektrane značiti “stavljanje ključa u bravu", pa bi, umjesto modernizacije, pogotovo u slučaju onih starijih, bilo “racionalnije zatvoriti elektrane”.

Podsjetimo, samo u modernizaciju, odnosno ugradnju DeNOx postrojenja te obnovu turbine, koja TE Plomin 2 omogućava rad i nakon 1. siječnja 2018. godine, HEP će do kraja godine uložiti 27 milijuna eura. Upitno je koliko još javnog novca HEP želi uložiti u rekonstrukciju starog bloka 1, ma koliko to neisplativo bilo.

Hrvatske institucije obmanjuju građane

No, ono što nije upitno jest da građane, koji su odbijanjem Plomina C, kao i termoelektrane na ugljen u Pločama jasno pokazali da ugljen nije energent na kojem žele graditi svoju budućnost, hrvatske institucije već godinama obmanjuju. Dio je obmane, očito i Vladina odluka iz 2014. godine u kojoj stoji da TE Plomin 1 “prestaje” s radom ukoliko se do 1. siječnja 2018. godine ne prilagodi uvjetima dogovorenim s EU; jer, ovakva je prilagodba u, sad već kratkom roku, fizički nemoguća, ako ne zbog čega drugog, onda barem stoga što javna rasprava o budućem radu TE Plomin 1 koja će trajati 30 dana nije još ni počela.

Zbog toga što nas čitavo vrijeme “muljaju”, kao i činjenice da su neisplative i nezdrave termoelektrane na ugljen danas definitivno “out”, pozivamo sve građane da se uključe u javnu raspravu o nacrtu rješenja o izmjeni i dopuni okolišne dozvole za TE Plomin 1 koja će na stranicama MZOE biti raspisana u kratkom roku“, završava priopćenje Zelene Istre.

HEP: DeNOx postrojenje i postrojenje za odsumporavanje omogućit će nastavak rada Plomina 1

IZ HEP-a su nam odgovorili da je HEP Proizvodnja d.o.o. uputila Ministarstvu zaštite okoliša i energetike zahtjev za izmjenom i dopunom rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeće postrojenje TE Plomin te je Ministarstvo o tome objavilo informaciju u skladu s propisanim  postupkom koji obuhvaća i informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti. To uključuje i provedbu javne rasprave u rokovima i na način koji će propisati nadležno Ministarstvo.

Izmjene i dopune koje se predlažu odnose se na usklađivanje s važećim propisima nakon 31. prosinca 2017. godine ugradnjom DeNOx postrojenja i postrojenja za odsumporavanje na prvom bloku TE Plomin (TE Plomin 1) te rekonstrukcijom i modernizacijom postrojenja, čime bi se produžio vijek postrojenja za 15 do 20 godina. Postrojenje bi nastavilo s radom nakon postizanja propisanih graničnih vrijednosti emisija.

Uvažavajući prepreke za realizaciju projekta TE Plomin C, a razmatrajući perspektivu lokacije Plomin, HEP već neko vrijeme paralelno sagledava i razvija alternativna rješenja, pa tako razmatra i mogućnost modernizacije postrojenja TE Plomin 1 u cilju produljenja životnog vijeka te usklađivanja svih parametara s propisima u narednom razdoblju.

Nadalje, u sklopu ovogodišnjeg remonta drugog bloka elektrane (TE Plomin 2) obavljeni su do sada najopsežniji zahvati na modernizaciji postrojenja i uvođenju novih sustava zaštite okoliša u povijesti elektrane, od njenog puštanja u rad 2000. godine. Prije svega, riječ je o velikoj investiciji u DeNOx postrojenje kojom su u elektranu ugrađene trenutno najbolje raspoložive tehnike na polju zaštite okoliša, a koje će rezultirati smanjenjem emisija dušikovih oksida u skladu s najnovijim europskim propisima o ograničenju emisija u zrak. Tijekom remonta izvedeni su i zahvati kojima je povećana efikasnost turbine i pouzdanost pogona u idućem razdoblju. Elektrana je u pogonu, a uskoro očekujemo i puštanje u rad DeNOx postrojenja.

Modernizirani bi prvi blok TE Plomin 1 u razdoblju dok se ne komercijalizira skladištenje energije iz obnovljivih izvora energije OIE, omogućio nastavak vlastite domaće proizvodnje bazne energije, a ujedno i prihvat novih elektrana na OIE u sustavu. Nastavkom proizvodnje obaju blokova na lokaciji TE Plomin, čuva se značajan broj radnih mjesta u HEP-u i lokalnoj zajednici, a jedinice lokalne samouprave zadržavaju prihod, prvenstveno na ime naknade za korištenje prostora, odgovorili su nam iz HEP-a.