Kako smanjiti prometne gužve u Labinu i Rapcu?

„U središtu prometnog uređenja Labina mora biti čovjek, a ne automobil“, rekao je, predstavljajući Program energetske učnikovitosti u gradskom prometu Marko Šoštarić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti.

Predstavljanje je organizirao Grad Labin 16. rujna povodom Tjedna mobilnosti. Njegovi su osnovni naglasci smanjenje opterećenja prometnica u centru kroz jačanje održivog, zelenog i efikasnog javnog prijevoza, uvođenje javnih bicikala ili bike sharinga, veći udjel pješačenja, tarifna politika tj. naplata parkinga, gradnja novih parkirališta nedaleko centra, ali i kasnije zatvaranje dijela parkirališta u samom centru, naročito na trgovima i prepuštanje pješacima, nakon što zažive nove linije gradskog prijevoza.

„Jedan automobil godišnje proizvede količinu CO2 koju može eliminirati otprilike devedeset stabala, a naravno da ih ne možemo toliko posaditi kad se poveća broj automobila“, slikovito je rekao Šoštarić.

„Dokaz da autobusne linije mogu zaživjeti je linija Labin – Raša koja je ujutro 70 posto popunjena“, kazao je. Opisao je i osnovne karakteristike labinskog prometa koji je izrazito sezonskog karaktera, naročito u Rapcu. Ljeti na raskrižju kraj Konzuma dnevno prođe 11 tisuća auta, kod kružnog toka u centru Podlabina već ih je 15 tisuća, jer se pridružuju lokalne vožnje, a ispod Starog grada popne se na 16 tisuća.

U Rapcu ljeti dnevno procirkulira 6.700 vozila. Grad ima oko 400 javnih parkirnih mjesta, a nedostaje ih 156. Po Šoštarićevim riječima, u centru u Podlabinu uočava se da je od 10 do 11 sati samo 26 posto parkirnih mjesta raspoloživo za kratkotrajno parkiranje, što se može riješiti tarifnom politikom.

Dva nova parkirališta ili garaže iza Pjacala

Dva nova parkirališta ili garaže trebala bi se nalaziti iza Pjacala, gdje se može odmah urediti novih 66 pozicija za parkiranje, te drugo kod Tonci. Trg labinskih rudara postepeno bi se pretvarao u pješačku zonu, s time da bi stanari i dostava moglu ući uz posebne dozvole.

U Rapcu bi se poboljšanje moglo postići pretvaranjem Ulice slobode u jednosmjernu ulicu, na potezu iznad hotela Amfora do St. Andree, pri čemu bi se povratak organizirao kroz Jadransku ulicu.

Druga je mjera, rekao je Šoštarić, javno privatno partnerstvo s Valamarom u gradnji garaža ili parkirališta, te sufinanciranje prijevoza Valamarovih radnika autobusima u Rabac. Ukoliko bi taj sustav zaživio, mišljenja je, moglo bi se razmotriti i ukidanje parkinga na Rivi. Ostavljena je i mogućnost gradnje nove prometne spojnice prema gornjem Rapcu i to na St. Andrei kraj Paintball terena.

Gradonačelnik Tulio Demetlika u kasnijoj raspravi spomenuo je da se osobno ne zalaže za jednosmjernu Ulicu slobode budući da bi za autobuse bilo nemoguće da se vraćaju kroz Jadransku ulicu. Poželjno bi bilo proširiti cestu koja povezuje Rabac preko Ripende s Labinom. „Prostornim su planom u Rapcu predviđene garažne zgrade od kojih bi jedna trebala biti kraj bijelog makadamskog parkirališta na St. Andrei“, podsjetio je. (Kristian Stepčić Reisman)