Uoči izmjene zakona podneseno svega 8000 zahtjeva za legalizacijom bespravno izgrađenih objekata

U sklopu javne rasprave o Izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja organiziralo je ukupno 11 okruglih stolova na kojima se predstavnicima stručne javnosti predstavljaju izmjene i dopune Zakona.

Deseti po redu okrugli stol održao se 3. svibnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Pula, uoči kojeg je zamjenica ministra Ana Mrak Taritaš u izjavi za medije kazala kako je ideja Ministarstva bila da Zakon bude mjesec dana u javnoj raspravi, što je do kraja ovoga tjedna.

„Na tim okruglim stolovima želimo razgovarati s ljudima koji direktno provode zakon i s projektantima koji rade projektnu dokumentaciju“, rekla je Mrak Taritaš. „Mi prezentiramo i govorimo što mi smatramo u kojem smjeru trebaju ići izmjene i dopune zakona, a ideja okruglog stola je da čujemo ljude koji su u svakodnevnoj provedbi tog zakona, koje probleme imaju i da li će im ovaj zakon to olakšati ili ne“, pojasnila je.

„Naime, ne želimo se dovesti u situaciju da zakon bude gotov i da onda svi nađemo nekakve zamjerke i probleme. Mislimo da je ovo bolji način da u trenutku kada se zakon radi, čujemo javnost, vidimo gdje oni vide probleme i eventualno, u kojem smjeru ići kako bi poboljšali učinkovitost zakona“, rekla je Mrak Taritaš.

Kazala je kako je do 15. ožujka podneseno svega 8000 zahtjeva za legalizacijom bespravno izgrađenih objekata. „To je vrlo manji broj u odnosu na podatke kojima raspolažemo, koji su, doduše, provizorni. Mislimo, ipak da je riječ o puno većem broju objekata“, rekla je i istaknula da je Zakon proceduralno dosta zahtjevan, a drugi razlog je, smatra, ekonomskog karaktera.

Naime, kako je naglasila, svih davanja koja bespravni graditelj treba platiti, ne može biti oslobođen. A ta se davanja, po sadašnjem zakonu, trebaju platiti prije izdavanja rješenja, što se, prema riječima Mrak Taritaš, pokazalo kao veliki problem.

„Ovim izmjenama i dopunama zakona omogućujemo da to rok otplate bude tijekom pet godina i već s prvom plaćenom ratom dobiva se rješenje o izdanom stanju. Sve ostale naknade koje bespravni graditelj treba platiti može učiniti kroz određeni vremenski period“, izjavila je i dodala kako se na taj način omogućuje da se objekt koristi, pogotovo ako je riječ o nekakvom ugostiteljskom objektu kojemu su potrebne dozvole za rad. „Tako omogućavamo daljnji rad, a sva davanja dužnik otplaćuje tijekom godina, kroz određeni rok“, zaključila je zamjenica ministra graditeljstva. (Tekst i foto: Paola Albertini)