Alida Perkov o gospodarstvu Istre uoči Prvog svjetskog rata
Dr.sc. Alida Perkov, 27. listopada u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Puli, održala je predavanje "Gospodarstvo Istre uoči 1. svjetskog rata". Pula i Istra su početkom prošlog stoljeća bile dio Austrougarske monarhije, a Pula je u vrijeme austrougarske vladavine doživjela nevjerojatnu preobrazbu: od grada s jedva tisuću stanovnika, zahvaljujući industrijskoj preobrazbi, uoči Prvog svjetskog rata postala je najrazvijeniji istarski grad.
Dr.sc. Alida Perkov u svom predavanju prikazala je kakvo je bilo istarsko gospodarstvo netom pred Veliki rat, te pojasnila gospodarske odnose u austrougarskoj Istri. Predavanje dr.sc. Alide Perkov još je jedan u nizu programa kojima pulska knjižnica obilježava važnu godišnjicu - sto godina od početka Velikog rata.
Stogodišnjica Prvog svjetskog rata u svim se zemljama Europe obilježava kulturološkim, znanstvenim, umjetničkim, edukativnim, kulturnim i inim programima, koji se organiziraju prvenstveno s ciljem ukazivanja na važnost mira i tolerancije, te ukazivanja na promjene koje je donio taj rat.
Gostovanje putopisca Tomislava Perka
Bogat program u Mjesecu hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula nastavlja se, 28. listopada u 18 sati gostovanjem mladog putopisca Tomislava Perka koji će predstaviti svoj književni prvijenac "1000 dana proljeća", uz zanimljivo predavanje o svom putovanju.
Tomislav Perko, putopisac iz Zagreba, nedavno se vratio s putovanja oko svijeta, koje je nazvao - 1000 dana ljeta. Obišao je pet kontinenata, i to s budžetom od svega par eura na dan. Stopirao je, spavao u domovima nepoznatih ljudi, svirao gitaru na ulici, radio neobične poslove, volontirao, pa čak i preplovio Indijski ocean u 13-metarskoj jedrilici.
Družio se s policijom na granici Irana i Pakistana, meditirao u budističkom samostanu na Tajlandu, završio u hipi selu u Australiji, posjetio najljepši otok na svijetu, živio s Maasai ratnicima u Africi, pronalazio smisao života u društvu šamana u džunglama Amazone. U jednom ribarskom selu u Ekvadoru, bacio se na pisanje knjige o svom putovanju.
Oko stote stranice, uvidio je da se toliko toga ima za reći i o životu koji je svemu tome prethodio: kako je siguran posao zamijenio nesigurnošću ceste, kako su izgledali njegovi prvi putni koraci, kako su reagirali prijatelji i obitelj, kako je došao do ideje da krene na put oko svijeta, te kako je sve to realizirao.
