Koliko je Snoop Dogg važan za hrvatski turizam?
Koncem protekloga tjedna Dubrovnik je bio u znaku eventa godine, piše Ivan Herak u svojoj kolumni za Jutarnji list. Bračne zavjete u najprestižnijem hrvatskom gradu odlučili su izreći Fabiola Baracasa, pokćerka američkog milijardera Ranolpha Appersona Hearsta i investicijski bankar Jason Beckman.
Vjenčanju održanom u dubrovačkoj palači Sponza nazočili su brojni celebrity,između kojih i Margherita Missoni, unuka modnog dizajnera Otavija Missonija, a u Dubrovnik su tim povodom (premda nisu nazočili samom činu vjenčanja) pristigli i Kate Hudson i njen partner Matthew Bellamy.
Nema nikakve dvojbe da spomenuti događaj predstavlja neprocjenjivu besplatnu reklamu Dubrovniku odn. hrvatskom turizmu uopće, obzirom da su o spomenutom eventu izvještavali brojni svjetski mediji, dok će, primjerice, jesenski broj američkog Voguea objaviti ekskluzivnu reportažu o dubrovačkom vjenčanju. Značajan promidžbeni efekt ostvaren je i preko društvenih mreža, obzirom da su neki uzvanici sa svojih profila na Facebooku neumorno "sherali" fotografije vjenčanja, dok je primjerice poznati američki glazbeni procudent i reper Snoop Doog, fasciniran Dubrovnikom, uz popratni komentar "Game of Trones", na svojem Instagramu objavio selfie ispred dubrovačke katedrale.
Ipak, eventi tog tipa, kao uostalom i boravak, pa čak i "pretrčavanja" preko Hrvatske celebritya poput Carlosa Santane, Karoline od Monaka, Angeline Jolli, Billa Gatesa, Monice Bellucci, Romana Abramovića, Beyonce, Gwyneth Paltrow i brojnih drugih, pored izravnog promidžbenog učinka, značajno doprinose i "skidanju uroka" sa imidža Hrvatske, na taj način, kada je o turizmu riječ, podredno i jačanju konkurentnosti hrvatske kao turističke destinacije.
Naime, svidjelo se to nama ili ne, govori o tome i Strategija hrvatskog turizma, Hrvatska još uvijek asocira na zemlju balkanske provenijencije, državu netom izašlu iz ratnog okruženja, naposlijetku i zemlju sa određenim demokratskim deficitom.
Ipak, kada je u pitanju imidž države, pod kojim podrazumijevamo skup uvjerenja i dojmova kojeg ljudi imaju o nekoj zemlji, postoji i konsenzus marketinške branše da ga je vrlo teško mijenjati, ali istovremeno i suglasnost da se na njega može utjecati i njime upravljati.
U takvom globalnom okruženju, gdje dojmovi postaju važniji od činjenica, kod nas još uvijek egzistira deficit svijesti o potencijalima imidža, a o nepostojanju strategije upravljanja imidžom izlišno je i raspravljati. U tom smislu najbolji primjer predstavlja sutrašnji mega event, susret Brazil:Hrvatska, kojim se otvara Svjetsko nogometno prvenstvo, a kojeg će, procjenjuje se, pratiti oko 2 milijarde ljudi. Dajući spomenutom natjecanju status radničkih sportskih igara, HTZ je propustila priliku marketinški eksploatirati i multiplicirati opening status hrvatske nogometne reprezentacije.
Isto tako, u kontekstu teme ovog komentara, valja napomenuti da se u svijetu, u posljednjih desetak godina, kao značajan trend pojavljuje institucionalizacija tzv. organizacije događaja, koja počinje samostalno djelovati kao event turizam(turizam događaja), koji je naročito efikasan u podizanju atraktivnosti određenog grada (države), na koji način bitno doprinosi ekonomskim benefitima destinacije. U Hrvatskoj toj vrsti turizma nije pridavana apsolutno nikakva pažnja, već je u pravilu, ova vrsta ponude bila više bazirana na inerciji tradicije, elanu entuzijasta i dosta skromnoj financijskoj i organizacijskoj pomoći.
Spomenuta vrsta turizma ima u Hrvatskoj ogromne razvojne potencijale, naročito u Dubrovniku čije kulturno i povijesno bogatstvo inkorporirano u identitet njegovog turističkog proizvoda nedvojbeno predstavlja joker kartu u špilu apatije u kojem je zapela naša turistička ponuda. U tom kontekstu mantra da smo najbolji, jedinstveni ili pak posebni i da su svi budući eventi samo puki niz događanja koji će sami po sebi uslijediti apropo, nazovimo Baracasa-Beckman privilegije, bila bi prilično groteskna, da ne kažemo, naivna, piše Herak za Jutarnji list.