Zna se kad kreće gradnja muzeja podvodne arheologije na pulskoj rivi. Ispred njega bit će vezane replike rimskih brodova

Iako se čini da je do njegove izgradnje još dalek put, muzej podvodne arheologije - planiran na pulskoj rivi, u trećoj od četiri istovjetne zgrade koje su ondje planirane, od kojih se prva dovršava - mogao bi se početi graditi već iduće godine. Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, kaže da je projekt trenutno u fazi zaključenja idejnog rješenja, koje je sad na recenzijama i treba ga potvrditi Hrvatsko muzejsko vijeće.

“Nakon toga krećemo u izradu izvedbenog projekta, a u međuvremenu se rješavaju sve dozvole koje izdaje Grad Pula, kao i koncesija. Pretpostavljamo da ćemo sve ‘papire’ riješiti 2026. i dogodine čak započeti s gradnjom, da bismo negdje 2027. dovršili gradnju i počeli opremati prostor. Računamo da bismo 2028. imali gotov muzej”, kaže Komšo.

Riječ je o objektu koji sadrži prizemlje i jedan kat, u koji bi se smjestili šivani rimski brodovi.

“U zadnjih desetak godina imamo nekoliko fenomenalnih nalaza brodova: na pulskoj rivi kod pošte pronašli smo dva broda, Pula 1 i Pula 2, koji su bili na rekonstrukciji i konzervaciji u Francuskoj, u Grenobleu. Sad je tamo na restauraciji i brod Zambratija koji je pronađen prije desetak godina, a radi se o najstarijem šivanom brodu na području Sredozemlja, tako da ćemo ispričati priču o svim tim brodovima, ali i podvodnim nalazima i podvodnoj arheologiji općenito”, najavljuje Komšo.

Budući muzej još nema ime, radni mu je naziv Paviljon šivanih brodova, vjerojatno će se zvati muzej istarske podmorske baštine ili ćemo mu, navodi Komšo, “smisliti neko ljepše, zvučnije ime”.

Osim šivanih antičkih brodova, u muzeju će se izložiti i niz drugih podmorskih nalaza. Ovdje bi završio i dio amfora pronađenih u moru nakon brodoloma.

“Tu bi se također ispričala priča o materijalima koji su nađeni ovdje prilikom istraživanja gradskog kolektora, pronađeni u kontekstu brodova. Pronašli smo dosta dijelova brodova, ali i predmete poput četki, dijelova cipela…To su sve organski materijali koji se inače ne sačuvaju, poput drvenih kutija. Sve te stvari bit će dio postava. Trebao bi to biti  vrlo zanimljiv muzej jer muzeji povezani s morem, brodovima i brodarstvom obično pobuđuju jako velik interes publike”, navodi Komšo.

U muzeju će se nalaziti i radionica u kojoj će se odvijati radovi na pomorskoj baštini: bit će ostakljena, tako da će se kako izvana, tako i iznutra, u svakom trenutku moći vidjeti što se u njoj radi.

Ispred zgrade trebalo bi biti vezano nekoliko brodova. Ideja je, veli naš sugovornik, izraditi repliku šivanog broda iz Zambratije u prirodnoj veličini.

“Imamo brod Sv. Marko koji smo kupili prije nekoliko godina. To je austrijski drveni brod koji je kupljen u fazi rekonstrukcije, tako da bismo te brodove imali vezane ispred paviljona i oni bi bili muzealizirani. Dakle, mogli bi se razgledati, oni bi trebali biti plovni, ljudi bi trebali moći ući na njih, tamo bi ih netko dočekao, objasnio kako funkcionira brod, od kojih je dijelova sastavljen, što znamo o njemu. Ideja je čak da ti brodovi budu plovni, da imaju male elektromotore i da se njima može oploviti đir po pulskom zaljevu”, navodi ravnatelj.

Projekt će se dijelom financirati sredstvima Arheološkog muzeja Istre, a dio će stići iz Ministarstva kulture. Kad je procjena vršena prije dvije godine izračunato je da bi čitav projekt koštao četiri milijuna eura, međutim, ta će brojka zbog inflacije sasvim sigurno biti premašena. Komšo veli da će im kao usporedba poslužiti prva zgrada čija je izgradnja u poodmakloj fazi.

“Nakon idejnog, odnosno glavnog muzeološkog projekta, izrađuje se izvedbeni projekt. Glavni i idejni projekti definiraju određenu ideju prostora, kako je razrađen i koncipiran, kako bi trebao izgledati unutra, a izvedbeni projekt donosi detalje, tu se na primjer definira da će vitrine biti od aluminija, vrsta stakla, rasvjete, multimedije. I tad se može konačno odrediti cijena, uz grešku od 10 do 20 posto. Do tada je sve  samo nagađanje koliko bi to moglo koštati”, podcrtava Komšo.