Foto SENZACIONALNO OTKRIĆE U PULI: Remek-djelo iz 2. stoljeća pronađeno na privatnoj parceli!
Piše: Mirjana Vermezović Ivanović
Na privatnoj parceli tvrtke Kaštel centar u vlasništvu Siniše Miljavca otkriveno je remek-djelo antičke umjetnosti staro gotovo 2000 godina!
U Ulici Castropola u centru Pule, između Cvečićevog i Glavinićevog uspona, na zemljištu površine od 1200 četvornih metara, u sklopu arheoloških istraživanja prije samo sedam dana na dubini od tri metra pronađena je mramorna skulptura iz 2. stoljeća, i to u luksuznoj prostoriji koja je, prema prvim procjenama stručnjaka, bila dio bogatog rimskog domusa.
Djelo, dugačko 98 cm, široko 44 cm, a visoko 30 centimetara, pronađeno je u dva dijela, a arheolozi ga smatraju savršenstvom antičkog kiparstva. Predstavljeno je danas u Arheološkom muzeju Istre.
Skulptura prikazuje usnulog Kupida koji leži na lavljoj koži, a pored njega je mali gušter.

Djelo će tek biti očišćeno i restaurirano, no već sada izaziva divljenje zbog iznimne izrade i očuvanosti. Riječ je o izuzetnom nalazu koji svjedoči o bogatstvu i kulturi antičke Pule.
Tko je naručio ovo luksuzno umjetničko djelo i kome je pripadala otmjena prostorija u kojoj je pronađeno, još se ne zna, ali jedno je sigurno: Pula je ponovno potvrdila status arheološke riznice Mediterana.
Ovo iznimno otkriće koje se, kako je rekla arheologinja Aleksandra Paić iz tvrtke In situ koja je pronašla usnulog Kupida, “događa jednom u životu”, na današnjoj su konferenciji za novinare, osim nje, predstavili ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo i Silvana Petešić, voditeljica Antičke zbirke Arheološkog muzeja Istre.
Komšo je kazao da se radi o vrlo vrijednoj umjetnini koja će se naći u stalnom postavu Arheološkog muzeja Istre i sigurno predstavlja “top 1” skulpturu u ovoj ustanovi. Dodao je da se skulptura još treba očistiti laserom, što neće dugo trajati, a puknula je napola, veli, još u antici.
Paić je podsjetila da iskapanja kod Tehničke škole traju od svibnja.
“Istražen je antički domus s dva objekta između Cvečićevog i Glavinićevog uspona. Prije tjedan dana uspjeli smo probuditi Kupida iz dvijetisućitog sna. Osjećaj je nevjerojatan”, kazala je vidno uzbuđena Paić. Ekipa arheologa nastavlja s istraživanjem na spomenutoj lokaciji.
“Imamo veliku količinu mramornog materijala, pronašli smo puno stropnih freski i čeka nas velik posao”, kazala je Paić.
Petešić je detaljno opisala o kakvoj se skulpturi radi.
“Domus u kojem je skulptura pronađena bio je raskošno opremljen. Skulptura je izrađena od sitnozrnatog bijelog mramora, još ne možemo utvrditi odakle je stigao. Možda je bilo iz Carrare, a možda s poluotoka Atika u Grčkoj, no bez petografske analize to se ne može točno utvrditi.
Radi se o nagom krilatom dječaku nazvanom Erot. Inače, erot ima dublju povijest već u antičkoj Grčkoj: u početku je to bio samo jedan pojam koji je označavao svetu kozmičku silu, nije još bio predstavljen kao božanstvo. U 7. stoljeću se pojavljuje u ljubavnoj poeziji, ali još uvijek samo kao pojam, a svoje antropomorfne oblike dobiva tek kasnije. Značajni grčki kipari su napravili prve antropomorfne skulpture amora, to su bili Praksitel, Lizip i Skopas. Značajan je Praksitel koji je prvi ekperimentirao s likom erota i prikazao ga u jednom ležećem, usnulom položaju. On je u početku prikazivan kao vrlo lijepi, krilati mladić skladnih proporcija tijela: kasnije tijekom helenističkog razdoblja i za vrijeme Rimskog Carstva on se polako smanjuje i postaje infantilniji, pa se često prikazuje kao djetešce bucmastih oblina. Naš Erot leži na lavljoj koži, a glava mu počiva na glavi lava, koja je vrlo minuciuzno napravljena, vide se zubići”, rekla je Petešić.

“Ovakve skulpture nisu toliko rijetke, ima ih dosta po Europi, osobito u Italiji, a imale su i različite druge atribute. No, najviše ih je ležalo upravo na toj lavljoj koži. Što se tiče prikaza guštera, ima ih dokumentirano oko 25, a samih sličnih skulptura je, prema literaturi, pronađeno oko 180”, objasnila je Petešić. Navela je da su se takvi eroti u Rimu proizvodili od 1. do 4. stoljeća, najčešće od mramora.

“Pitali smo se koja je njihova funkcija. Većinom su dio nadgrobnih spomenika na dječjim grobovima. Kako se tu našao? Erot pronađen na Kaštelu nije bio u sepulkralnom kontekstu, nego u kontekstu stanovanja, njegova svrha svrha bila je dekorativna”, rekla je Petešić te dodala da su roditelji znali nabavljati erote i posvećivati ih radi ozdravljenja djeteta. S obzirom na sposobnost regeneracije, gušter pak ima simboliku vječnog obnavljanja života, ali njegova funkcija, po nekim mišljenjima, može biti i dekorativna, a možda je prikazan jer su se djeca u antičko doba često igrala ovim gmazovima.
Konferenciji za novinare prisustvovao je i Aleksandar Knežević, predstavnik investitora koji na spomenutoj parceli, na kojoj se ranije nalazio parking, namjerava izgraditi boutique hotel, za koji se trenutno izrađuje idejni projekt. On je kazao da investitor ima razumijevanja za arheološka istraživanja, koja su se, prema Komšinim riječima, ovdje vodila i 60-ih godina, kada su također pronađeni vrijedni nalazi.














