Konačno poznato kad se otvara Arheološki muzej Istre. U njemu će biti izloženo remek djelo antike, skulptura usnulog Kupida

Nakon što je više od desetljeća zbog obnove zjapio prazan, konačno je poznat okvirni datum otvaranja Arheološkog muzeja Istre u Puli (AMI), čiji će postav biti potpuno osuvremenjen, multimedijalan, interaktivan. U zgradu muzeja bit će vraćen prijašnji postav, a bit će tu i puno novih izložaka s obzirom da su u istraživanjima minulog desetljeća otkriveni mnogi vrijedni nalazi. Među njima je velika mramorna skulptura usnulog Kupida iz 2. stoljeća, remek djelo antike, otkrivena prije nekoliko dana u Ulici Castropola, kod Tehničke škole na Kaštelu, koja će biti dio stalnog postava, a javnosti će biti predstavljena na sutrašnjoj konferenciji za novinare.

Potvrdio nam je to Darko Komšo, ravnatelj AMI-ja, koji kaže da su pripreme za vraćanje postava pri kraju.

“Prije intervjua sam imao koordinaciju s ekipom koja radi izvedbeni projekt stalnog postava, znači sad se radi detaljno planiranje što ide u koju vitrinu, koliko su velike vitrine, kako će biti multimedija, gdje će biti, što bi trebalo biti u svakoj multimediji, kao priprema za natječaj za postavljanje stalnog postava.

Natječaj bi trebao biti raspisan početkom 2026. godine, a po njegovom zaključenju krećemo s implementacijom. Ideja je da zaključimo natječaj do kraja iduće godine, vidjet ćemo koliko će biti posla, hoće li to biti kraj 2026. Ili početak 2027. Dakle, u planu je da muzej bude otvoren krajem 2026. ili početkom 2027. godine”, najavljuje Komšo. Postav će, dodaje, dizajnirati Puljanin Mauricio Ferlin, koji je također angažiran za uređenje ozložbe o 30. obljetnici Sajma knjige u Puli, koja se uskoro otvara u galeriji Sveta srca na Kaštelu.

“Postav će prezentirati priču o arheologiji Istre, od najranijih razdoblja paleolitika, od Šandalje odakle imamo nalaze iz donjeg paleolitika pa do Austro-Ugarske, gdje ćemo samo označiti dolazak Monarhije i promjenu identiteta Pule, a tu priču o Puli 19., 20. i 21 stoljeća trebao bi preuzeti Pomorski i povijesni muzej Istre koji se u principu bavi tim razdobljem. Pričat ćemo i priču o geologiji i paleontologiji Istre, znači o tome kako je Istra uopće formirana, kako su tu bile neke životinje kojih danas nema. Prikazat ćemo jednu kost dinosaura, stope dinosaura. Stalni postav će pričati priču o arheologiji Istre na detaljan, ali i zabavan način, primijenjen modernoj publici. Znači, postav neće biti rađen tako da bude za stručnjake, arheologe, nego će biti prilagođen širem krugu posjetitelja koji imaju određeno znanje o arheologiji i povijesti. Želimo im na moderan, interaktivan način prezentirati i objasniti prapovijest I povijest Istre, a opet imajući u vidu sve relevantne podatke i imajući predmet kao dokaz jedne cijele priče. Dakle, bit će i multimedije i projekcija, bit će i  prikaza 360 i zvukova, dijelova prilagođenih slijepima, ali I djeci”, nabraja Komšo.

U donjim prostorima, na mjestu sadašnje polivalentne dvorane, vrtio bi se film koji će govoriti o prapovijesti i povijesti Istre. U prizemlju muzeja, u edukacijskoj sobi, trebali bismo imati ispričanu priču, isto tako, ali pojednostavljenu, u nekoj animaciji za djecu o povijesti Istre, navodi Komšo.

Postav će biti raspoređen na dva kata muzejske zgrade, u ukupno 17 prostorija, od čega će prapovijest zauzimati šest soba, antika pet, srednji vijek tri, novi vijek dvije. 

Kad  je o postavu i novim izlošcima riječ, Komšo veli da je napravljena revizija svega.

“U postavu će se naći novi, a bit će tu i dobar dio starih predmeta zato što imaju trajnu vrijednost. Doći će dio materijala koji je bio pohranjen u Zagrebu, recimo materijal iz paleolitika, najstariji predmet koji imamo, star 70.000 godina, kremena alatka iz Šandalje 1. Izložit ćemo i nešto materijala iz Šandalje i Romualdove špilje koje su bile istraživane još 50-ih, 60-ih godina. Bit će tu priča o Romualdovoj pećini i slikarijama koje su tamo nađene, to nije bilo u starom postavu, potom kompletna priča o mezolitiku, jako puno nalaza iz Karigadura, nalazišta kod Ližnjana, gdje imamo jako puno novih podataka o neolitiku. Bit će ispričana priča i o sojenicama, objektima koji su bili na vodi kod Zambratije i Umaga. Također će biti uključena nova istraživanja s Monkodonje - priča o Histrima. U novom postavu bit će i dosta novih nalaza u zadnjih nekoliko godina, poput hermi, glava pronađenih u Valbandonu I ulomka glave Apolona”, nabraja Komšo.

Ambiciozni planovi ne obuhvaćaju samo matičnu zgradu muzeja.

“Paralelno koncipiramo više stalnih postava. Na različitim lokacijama će biti ispričane neke priče u više detalja. Na ulazu u zgradu muzeja, ispred terase imamo jedan prostor koji se otvorio prilikom istraživanja, a to je dio atrija koji je bio pripadao Malom rimskom kazalištu. Tamo je  u planu izrada lapidarija posvećenog antičkim pogrebnim običajima, gdje će biti izloženi sarkofazi i drugi predmeti. U podzemlju Arene, ispod borilišta, na mjestu gdje je danas izložba o maslinarstvu i vinogradarstvu Istre, ispričat ćemo priču o rimskoj Areni, o tome što su arene, koliko ih ima u svijetu, zašto su nastale, u koju svrhu su građene. Bit će tu i priča o gladijatorima, ali ne kao muzej, imat ćemo jako malo predmeta, više kao interpretacijski centar u kojem je priča osnova svega. Želimo ljudima detaljno objasniti što je Arena i zašto je služila”, objašnjava Komšo. 

Nadalje, u podzemnim prostorijama, na mjestu nekadašnjeg noćnog bara Enigma, 100 do 150 četvornih metara bit će posvećeno Areni nakon Rima.

“Tu bi trebala biti ispričana priča o arhitektima i umjetnicima koji su u srednjem vijeku dolazili u Pulu, slikali je i proučavali, o Pulskom filmskom festivalu, o koncertima koji su se ovdje održavali, o Puli u očima posjetitelja i njenih stanovnika. Dakle, jedan dio identitetske Arene koja je više okrenuta zajednici i onom što se događa u njoj zadnjih dvjestotinjak godina. Mislim da će ovaj rimski dio biti više zanimljiv strancima koji dolaze u Pulu, a da će dio posvećen sadašnjoj Areni, odnosno manifestacijama koje se tu događaju, biti nešto što je bliže stanovnicima Pule, da će osjetiti neku povezanost”, vjeruje Komšo.

Amfore planiraju preseliti iz podzemlja Arene. Pokušavaju pronaći zanimljivu lokaciju, zainteresiranu instituciju ili partnera, možda i privatnika, kako bi se priča o maslinarstvu i vinogradarstvu Pule, odnosno Istre, premjestila u ruralno okruženje, možda čak i na lokaciju neke antičke vile rustice. “To je priča koja je jako zanimljiva, ali ne u Areni, ona nije mjesto za to”, smatra Komšo.

Na koncu, valja još obnoviti uspon kod Sveučilišne knjižnice da bi cijela priča bila zaokružena.

“Uspon još nije uređen s obzirom da su tu bila arheološka istraživanja. Treba ih zaključiti te isplanirati na koji će način biti probijena pješačka staza koja bi spajala Uspon sv. Stjepana i šetnicu oko Kaštela. Grad planira uređenje šetnice u idućih nekoliko godina kojom će se moći izaći iz muzeja, a moći će se i ulaziti u vrijeme manifestacija. Dio posla obavio bi Muzej, dio Grad. Planiramo ovdje prezentirati vodospremu i arheološke nalaze pronađene u prethodnih nekoliko godina”, kaže Komšo.

Ideja je da posjetitelj uz  ulaznicu kupljenu kod Dvojnih vrata obiđe i muzej i Malo rimsko kazalište, lapidarij, samostalno ili uz stručno vodstvo, te se pritom okrijepi u kafiću u prizemlju muzeja.

U AMI-ju planiraju osmisliti tzv. zajedničku kartu koja bi objedinjavala sve prostore pod paskom ove institucije: ta bi karta obuhvaćala i posjet Muzeju, i Malom rimskom kazalištu, i Areni, i Augustovom hramu, i budućem paviljonu šivanih antičkih brodova na rivi.

Kad je riječ o Puljanima, odnosno stanovnicima Istre, za njih je predviđen besplatan ulaz.

“Ideja je da se napravi krug prijatelja Muzeja putem članstva. Željeli bismo da ljudi promoviraju Muzej putem društvenih mreža, da na neki način budu ambasadori kulture cijele Istre, i da za to imaju besplatan ulaz u sve naše objekte”, zaključuje ovu zanimljivu priču Darko Komšo.