Foto Tamara Floričić: Otkupili smo 75 posto Kopačevih djela, a u postavu kulturnog centra ozad Arene bit će i vrijedne slike iz Tuđmanove privatne kolekcije

Na Akademiji likovnih umjetnosti u Firenci do 13. studenog traje retrospektivna izložba likovnih radova Slavka Kopača, u gradu u kojem je studirao. Riječ je o izložbi 'Skriveno blago, umjetnost informela, nadrealizam, art brut' s više od stotinu iznimnih djela, koja prikazuju dva ključna razdoblja umjetnika čije je stvaralaštvo za njegova života često gurano na marginu: firentinsko, koje označava sazrijevanje autorovog umjetničkog jezika te pariško, tijekom kojeg Kopač postaje ključna figura na raskrižju europskog nadrealizma, informela i art bruta. Zanimljivo je da su umjetnička djela postavljena u Firenci u vlasništvu pulske poduzetničke obitelji, Tamare i Kristijana Floričića, poznatih i po tome što su prije više godina pokrenuli ideju otvaranja kulturnog centra ozad Arene. Obitelj Floričić osnovala je udrugu ArtRencontre koja upravlja njihovim bogatim umjetničkim fundusom.

Tamara Floričić, voditeljica udruge, podsjeća da je riječ o uistinu značajnoj izložbi.

- Accademia delle arti del disegno najstarija je akademija umjetnosti na svijetu koju su osnovali Cosimo Medici i Giorgio Vasari, a gdje je među prvim članovima bio Michelangelo Buonarroti. O njenom značaju kroz povijest govori da je njen član bio i Pablo Picasso te brojni znameniti umjetnici i znanstvenici.

S obzirom da je Slavko Kopač boravio i studirao u Firenci od 1943. do 1948. godine te je ostavio značajan trag nizom izložbi i sudjelovanja u kulturnoj sceni, dobili smo pozitivan odgovor i spremnost da zajedno organiziramo izložbu u povijesnom izložbenom prostoru akademije koji se nalazi u istoj zgradi gdje je i svjetski poznata Accademia di belle arti i Galleria dell'Accademia gdje je izložen poznati Michelangelov kip David.

Trenutna predsjednica Accademie delle arti del disegno, profesorica Cristina Acidini je najuglednija svjetska stručnjakinja za umjetnost renesanse te je uz brojne doprinose kulturnim institucijama Firence i Italije bila i glavna osoba za nadzor rada svih firentinskih muzeja. Pri otvaranju izložbe izrazila je veliko zadovoljstvo što se Kopačeve umjetnine ponovno izlažu u Firenci te ga je tom prilikom nazvala, da citiram njene riječi, "Il genio“, genije i veliko otkriće te da je Firenca posebno ponosna na formaciju Kopačevog stvaralaštva tijekom razdoblja Firence.

Na izložbi je predstavljeno 185 izložaka, većinom umjetnička djela, a izložena je i dokumentacija koja potvrđuje sudjelovanje Kopača u najznačajnijim pravcima post-war umjetnosti: informelu, nadrealizmu i art brutu. U postavu izložbe je oko 60 posto izložaka iz naše kolekcije. Među najznačajnijim izlošcima su slike 'Grafiti' iz 1949. te 'Konji' iz 1947. godine. Ujedno je prvi put predstavljen veliki drveni totem iz kolekcije jednog od najvećih engleskih kolekcionara, a koji je Kopač izradio početkom 1950-ih za Andrea Bretona koji ga je držao na svom radnom stolu do kraja života.

U povodu izložbe bit će publicirana knjiga 5 Continentsa, jednog od najcjenjenijih izdavača koji se bavi umjetničkim izdanjima. Važno je spomenuti autore koji su u svojim esejima pisali o značaju Kopača, ponajprije Bernard Blistène, dugogodišnji direktor Centra Pompidou u Parizu koji trenutno obnaša funkciju počasnog predsjednika. Ističemo profesoricu Cristinu Acidini te Déborah Lehot-Couette, direktoricu Fundacije 'Dubuffet' koji će biti i govornici na skorašnjem simpoziju. Prezentacija knjige bit će održana 17. listopada u sklopu znanstvenog dana – simpozija o stvaralaštvu i nasljeđu Slavka Kopača. Simpozij će se održati na dvije lokacije: u Museo Novecento i u Francuskom institutu gdje će svoja promišljanja predstaviti i drugi autori koji su doprinijeli knjizi te znanstveni odbor izložbe. Važno je spomenuti da su u knjizi prvi put svoj osvrt o stvaralaštvu Slavka Kopača dali i Kent Mitchell Minturn te Catharine Conley, jedni od najznačajnijih američkih povjesničara umjetnosti. Znanstveni dan bit će zaključen premijernim međunarodnim prikazivanjem dokumentarnog filma 'Slavko Kopač – Barbarska profinjenost' pulskog novinara Dražena Majića u Francuskom institutu.   

- Izložbu smo prije tri godine mogli vidjeti u Zagrebu, u Meštrovićevom paviljonu, kada bismo je mogli očekivati u Puli, gdje ste prije više godina najavili otvaranje muzeja iznad Arene, odnosno kulturnog centra? Gdje je zapelo s tom investicijom?

- Trenutno je planiramo međunarodno predstavljanje djela, tako da zasad ne razmišljamo o novim izložbama u Hrvatskoj. Izložba u Meštrovićevom paviljonu je bila sveobuhvatna retrospektiva, povezala je brojne hrvatske kulturne institucije te ne planiramo njeno ponavljanje u skorijem roku. Trenutni fokus je na predstavljanju Kopačevog stvaralaštva na međunarodnoj kulturnoj sceni.

Vezano za prostor iznad Arene, i dalje stoji ta inicijativa, međutim, to je dugoročni proces i ne žurimo u njegovu realizaciju.

- Kako je zamišljen budući kulturni centar? Hoće li tu biti stalan postav Kopačevih djela uz neke gostujuće? Što će se sve održavati u tom centru?

- Budući kulturni centar je zamišljen da prvenstveno predstavlja hrvatske post-war i suvremene umjetnike kroz stalne i gostujuće postave. Također je zamišljen i prostor za gostujuće izložbe svjetski poznatih autora, a sama građevina će biti multifunkcionalna s nizom sadržaja za različite aktivnosti. U preliminarnim smo razgovorima sa najcjenjenijim arhitektonskim uredima koji imaju iskustva s takvim poslovima te ćemo po pozivnom natječaju doći do optimalnog rješenja.

Pula je grad sa svojim bogatim kulturnim nasljeđem te prirodnom resursnom osnovom na kojima može temeljiti svoj budući razvoj. Održivom transformacijom i valorizacijom kulturnih sadržaja moguće je potaknuti zamašnjak kvalitativnih promjena u urbanom tkivu grada. Vjerujemo da se kroz afirmaciju kulturnih inicijativa među kojima je i planirani kulturni centar sa lepezom pratećih sadržaja koncipiranih prema svjetskim primjerima dobre prakse te razvojem kulturnog turizma može pridonijeti toj urbanoj regeneraciji i vratiti Pulu na kartu vodećih europskih centara gdje je svojevremeno i pripadala.

- Koliko djela Slavka Kopača posjeduje obitelj Floričić i zašto baš Kopačeva djela? Poznato je da ste ih otkupili 2017. na aukciji u Parizu i da ih još uvijek otkupljujete od rodbine, prijatelja.

- Posjedujemo značajan broj djela Slavka Kopača, oko 75 posto stvaralačkog opusa. Poznata je činjenica da tijekom života Kopač gotovo da nije prodavao slike jer je smatrao da su one dio autora. Aukciju 2017. godine nakon smrti sina organizirale su francuske institucije da bi se pribavila sredstva za dugogodišnje liječenje umjetnikove supruge. Proučivši dokumentaciju o Kopaču i spoznavši da je riječ o iznimnom umjetniku koji je ostavio trag radeći s najvećim umjetnicima tog doba, shvatili smo da imamo Hrvata koji je aktivno sudjelovao u stvaranju svjetske povijesti umjetnosti. Cilj nam je uvrstiti Kopača u svjetsku povijest umjetnosti u koju samo rijetki pojedinci spadaju, a Kopač zasluženo pripada, na ponos Hrvatske.

Zainteresirani smo za kupnju dodatnih djela, ali to prvenstveno ovisi o periodu nastanka i značaju djela. Također, drago nam je da i drugi hrvatski i međunarodni kolekcionari imaju Kopačeve umjetnine u svojim kolekcijama.

- Imate li u zbirci djela i drugih umjetnika? Kojih? Kada će ona biti predstavljena javnosti?

- U našoj zbirci dominantna je Kopačeva umjetnost. Međutim, u pripremama za postav budućeg galerijskog prostora u kulturnom centru s posebnim zadovoljstvom ističemo da fundus oplemenjujemo s nekoliko značajnih slika iz privatne kolekcije prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koje smo stekli u dogovoru sa obitelji i bit će dio budućeg postava.

U kolekciji obitelj Tuđman dva remek-djela hrvatske umjetnosti

 

Iako u obitelji Floričić još ne želi otkriti koja su djela otkupili iz privatne kolekcije prvog predsjednika RH Franje Tuđmana, Jutarnji list još je 2009. pisao o umjetničkim djelima koje posjeduje ova obitelj. Novinari su trada prvi put primljeni u dom Tuđmanovih I nehotice otkrili što se sve krije na zidovima.

Konzultirajući se sa stručnjacima, Jutarnji je tada izvijestio da Tuđmanovi posjeduju dva remek-djela hrvatske umjetnosti. Na prvom je mjestu važna slika Krste Hegedušića, iz njegova ranog razdoblja. Slika datira u 1927., zove se “Bilo nas je pet u kleti” i nastala je prije razdoblja Zemlje. Slika bi mogla koštati do 30 tisuća eura. Druga slika su “Ljubavnici” Miljenka Stančića, koji datiraju u pedesete godine prošloga stoljeća, i cijena bi mogla biti približno slična. Slika s motivom voća (breskve) po svojoj prilici pripada Ljubi Babiću, za kojeg je poznato da je bio jedan od Tuđamovih omiljenih slikara, a procjenjuje se na 25 tisuća eura. Možemo pretpostaviti da je vrijednost tih djela danas kudikamo veća, a pitanje svih pitanja jest hoće li se neke od tih slika naći u budućem kulturnom centru obitelji Floričić u Puli?

- Što vas je, kao obitelj poduzetnika, motiviralo na kolekcionarstvo? Kada ste počeli prikupljati umjetnička djela?

- Susret s opusom i stvaralaštvom Slavka Kopača za nas je bio sudbonosan trenutak koji se dogodio krajem lipnja 2017. u Parizu. Tijekom razgovora s Karlom Kardovom, suprugovim prijateljem i poznavateljem umjetnosti, saznali smo da će se uskoro održati aukcija predmeta iz Kopačeva ateljea u Drouotu, najstarijoj pariškoj aukcijskoj kući. Vrijeme za pripremu bilo je vrlo kratko, a raspoloživa literatura skromna — tek dva kataloga važnih izložbi, u Modernoj galeriji 1977. (danas Nacionalni muzej moderne umjetnosti) i u Klovićevim dvorima 1997. godine.

Unatoč tome, suprug i ja prepoznali smo značaj Kopačeva rada i shvatili da je riječ o jedinstvenom umjetniku, ključnom za svjetske tokove u povijesti umjetnosti. Stoga smo otputovali u Pariz. Na aukciji se prodavala sva ostavština iz ateljea: brojna djela različitih formata — slike, crteži, skulpture, knjige poezije, ali i pozivnice, katalozi, dokumentacija koje je Kopač čuvao cijeloga života. Tada je kupljeno više od 300 djela, koja su dopremljena u Hrvatsku.

Slijedio je proces istraživanja i proučavanja, prikupljanja dokumentacije te svjedočanstava o njegovu životu i radu. Ubrzo smo shvatili da ono što je započelo kao privatna kolekcija prerasta u projekt koji zahtijeva širu organizacijsku strukturu kako bi se njegova vrijednost mogla kvalitetno predstaviti i u Hrvatskoj i inozemstvu. Tako je nastala udruga ArtRencontre, kroz koju smo s velikom posvećenošću, potkrijepljeno nepobitnim povijesnim činjenicama, pokrenuli niz aktivnosti posvećenih predstavljanju Kopačeva stvaralaštva kroz organiziranje izložbi, izdavaštvo i filmsku produkciju. Naime, Kopač kroz svoj život nije mario za osobnu promociju i prodaju djela te je živio izuzetno skromno, odričući se bilo kakvih materijalnih kompenzacija da bi mogao stvarati istinsku umjetnost. Stoga je, nažalost, ostao u sjeni suvremenika i velikana s kojima je vodio ravnopravan dijalog i stvarao umjetnost i to našim radom želimo ispraviti.