Fešta koja se ne oglašava

Foto Jedino mjesto u bivšoj Jugoslaviji gdje se i dalje obilježava Dan borca

Piše: Nenad Čakić

06.07.2025 - 06:15
Renato Franković Marić s unukom Mateom, Adriano Vidas Pišurin, Suvada Dedić, Irene Franković i Flavijano Miletić s unukom Stefanom
Renato Franković Marić s unukom Mateom, Adriano Vidas Pišurin, Suvada Dedić, Irene Franković i Flavijano Miletić s unukom Stefanom

U Istri postoje dva sela rajskog imena Paradiž. Jedno se nalazi kraj Vodnjana i najpoznatije je po propalom projektu turističkih vila nekadašnjeg Tuđmanovog savjetnika Ivića Pašalića. Drugi Paradiž nalazi se kraj Svetog Martina u Općini Sv. Nedelja i poznato je kao jedino mjesto na području bivše Jugoslavije, koje i dalje slavi Dan borca.

Dan borca bio je jedan od najvažnijih praznika u SFR Jugoslaviji, odmah uz Dan Republike (29. studenog) i Praznik rada (1. svibanj). Bio je neradni dan, a slavio se kao sjećanje na 4. srpnja 1941. godine kada je Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) pozvala na partizanski oružani otpor okupatorima. Izravan povod pozivu bio je napad Hitlerove Njemačke na tadašnji SSSR.

 

U bivšoj državi mještani Paradiža taj su praznik odabrali i za svoju mjesnu feštu, a sve je počelo 4. srpnja 1961. godine kada su dva žitelja toga sela, Pave Belušić i Ive Belušić, povodom tadašnjeg praznika izradili spomen ploču koja je buduća pokoljenja trebala podsjećati na „najužu suradnju naroda ovog kraja i ustanova narodnooslobodilačkog odbora Kotara Labin i Općine Martinski za vrijeme NOB-a“.

Ploča se najprije nalazila na kući Renata Frankovića uz glavnu seosku kalanicu, a potom je premještena desetak metara dalje na posebno uređeno spomen obilježje.

Raspadom Jugoslavije tradicija je nakratko prekinuta, da bi 2002. godine grupa mještana odlučila obnoviti tradiciju slavljenja Dana borca.

„To je fešta koja se ne oglašava, na koju se nikoga ne poziva i na koju dođe tko želi“, rekao nam je Adriano Vidas Pišurin, jedan od starosjedilaca u Paradižu, u koji se, zahvaljujući turizmu, polako vraća život, pa svake godine na ovom okupljanju ima sve više djece.

Fešta ima i službeni dio, a to je polaganje vijenca uz spomen ploču, a ove su godine to učinili Renato Franković Marić s unukom Mateom, Adriano Vidas Pišurin, Suvada Dedić, Flavijano Miletić s unukom Stefanom i načelnica Sv. Nedelje Irene Franković, koja je započela tradiciju da na ovo zanimljivo i originalno okupljanje dolazi i općinski načelnik.

"Ova se fešta održava četvrtog srpnja, kada se nekada obilježavao Dan borca. No, danas to više nije klasično obilježavanje tog praznika - to je prije svega sjećanje na poginule s ovog područja u Drugom svjetskom ratu. Mnogi od onih koji su danas ovdje, uključujući i organizatore, potomci su upravo tih ljudi koji su dali svoje živote“, rekla je načelnica Irene Franković.

Podsjetila je da „iako je od tada prošlo već više od 80 godina, i iako su mnogi od onih koji su tada bili u partizanima već odavno otišli, sjećanje na njih mora opstati“, te da to sjećanje „moramo njegovati i poštovati vrijednosti antifašizma i antifašističke borbe naših predaka“.

„S druge strane, kad vidimo ovdje toliko mladih ljudi, onda i samo polaganje vijenaca i okupljanje ima jednu dodatnu vrijednost - osim što čuva memoriju, ono ima i edukativnu ulogu. Jer kada pogledamo širu sliku povijesti, sve to zapravo nije bilo tako davno. Naši stari, naši nonići i paranonići, borili su se da bismo mi danas živjeli u miru i slobodi.

I zato je ovakvo zajedničko druženje mještana, u ovom duhu zajedništva, zapravo pobjeda života. Pobjeda one jednostavne, ali dragocjene svakodnevice koju danas imamo u našoj lijepoj i mirnoj zemlji.", rekla nam je načelnica Općine Sv. Nedelja.

Nakon službenog dijela uslijedilo je druženje na seoskoj kalanici uz hranu i piće.

Tweet

Posljednje novosti