Peđa Grbin: 'Nama trebaju ljudi koji će doći u Pulu. Ako ne dođu, osuđeni smo na krivi put'

Kolega Roberto i ja banuli smo u Komunalnu palaču točno u 11 sati. Dobro, nismo banuli, imali smo dogovoreno. Dok smo pili vodu razglabali smo nešto o fotoaparatima. Onda je Peđa prekinuo tu agoniju, otvorio vrata i pustio nas u svoje prostorije.

Odjeven je casual, kao za makijato s dečkima iz kvarta. Taman popune kladionicu pa će naručiti prvu pivu. Tu su naravno i starke. Crvene.

Kaže da je čitao crticu o starkama i tome kako ih ljevičari obožavaju. Ali objašnjenje je sljedeće - nosi broj 51 pa s "normalnim" cipelama ili patikama poklapa gas i kočnicu odjednom! Starke imaju taj čuveni uski kroj.

Mi nemamo takvih problema. Da Roberto i ja stanemo jedan na drugoga, još uvijek bismo bili niži od Peđe.

Visina i ostale zanimljivosti trebali su biti dio intervjua, ali taj završni komad nismo uspjeli odraditi. Oko podne je gradonačelnik Pule imao druge obaveze. Nema veze, i ovako smo pričali sasvim dovoljno. Teme su ozbiljne (manje-više), ove neozbiljne ćemo drugi put.      

- Neki dan sam sreo zamjenika Sinišu Gordića i kaže da imate jako puno posla. Da radite od jutra do mraka.

- Ovo je prije svega posao koji moraš raditi odgovorno. A to znači da ako treba ostati do navečer, treba ostati do navečer. To je potpuno jasno. Ali kad ćemo imati force, ako ne sad? 

- Kad ste mladi? 

- I to, ali više sam mislio da smo na početku, da smo tek preuzeli. Neke stvari se moraju pokrenuti, druge moramo osigurati da se nastave, a neke je potrebno i zaustaviti. 

- Kakvi su vam prvi dojmovi? Kako je biti gradonačelnik Pule? 

- Konkretno. 

- Konkretno?

- Konkretno. Ovdje možeš vidjeti rezultate svog rada. 

- Za razliku od? 

- Za razliku od onog gdje sam odradio većinu svoje profesionalne političke karijere, a to je parlament. U parlamentu izglasavaš zakon. Nakon što si izglasao zakon netko drugi ga mora primjenjivati u praksi da bi ti vidio rezultate. A ovdje se rezultati tvojeg rada mogu vidjeti. 

- Kakve su reakcije ljudi po gradu kad vas sretnu sad nakon izbora? Je li se što promijenilo?

- Ja sam Peđa bio i jučer, danas sam i bit ću sutra kad ne budem gradonačelnik. Ljudi pozdravljaju, čestitaju, pitaju za svoje situacije. Neke su rješive, za neke im kažem kome se moraju obratiti, a nekad jednostavno slušaš ljude i teška srca im kažeš da za to nije nadležan Grad, nego Država. Na primjer, za visinu mirovine. To je jedna od najčešćih stvari koje ljudi spominju. Situacija s našim umirovljenicima je takva da je evidentno koliko je visina mirovine postala problem za svakodnevni život. Zato i jesmo kao jedan od prvih poteza postavili nešto što će pomoći umirovljenicima. 

- Zar ljudi stvarno misle da Grad Pula daje mirovine? 

- Ne bih rekao da ljudi misle da Grad Pula daje mirovine, ali ono što možda nedostaje našem društvu je da se ljude sasluša. Oni nekad znaju da ti ne možeš riješiti njihov problem, ali im je lakše već što su otvorili dušu i nekome ukazali na njega. Zato ćemo i tamo gdje nismo nadležni pokušati napraviti sve što možemo. 

- Čime ste se najviše bavili ovih prvih dana? 

- Onime što je logično svaki put kad preuzmeš posao. Svatko od nas je barem jednom u životu preuzimao neki posao. U takvoj situaciji je bolje tri puta pitati prije nego nešto napraviš, nego to napraviti napamet i zeznuti stvar. A eto, imali smo i veliko nevrijeme, trebalo je obići grad, uvjeriti se da se sve napravilo što je potrebno.

- Hoćete li ovo ljeto uopće stići na more? 

- Apsolutno. Ja inače spadam u kategoriju Pulažana koji nisu pretjerani kupači, ali od kad se mali rodio postoji nešto što se zove roditeljska obaveza. To sam rekao i kad sam preuzimao dužnost - neću si dopustiti da zanemarim obitelj. Dakle, ići ćemo na more. 

Ovo je prije svega posao koji moraš raditi odgovorno. A to znači da ako treba ostati do navečer, treba ostati do navečer

- U kakvom stanju je Zoričić ostavio grad? 

- Pa, rekao bih ovako - financijsko stanje je dobro. Ali ono je posljedica toga da se neke stvari nisu događale. Evidentno je da puno toga treba pokrenuti i žao mi je da se te stvari nisu napravile ranije. Gledam recimo Marulićevu ulicu za koju građevinsku dozvolu imamo još od 2022. Procjena je bila da će radovi tamo koštati oko milijun eura. Danas ćemo biti sretni ako postignemo cijenu koja je samo 20 ili 30 posto veća od toga. Novac je u međuvremenu stajao na računu i gubio na vrijednosti. Rezultat toga je da za taj novac, kojeg su građani platili gradu, danas možemo napraviti manje.

- Kakve su reakcije ljudi u gradskoj upravi na vaš dolazak? 

- To ću prepustiti da pitate svakoga od njih ponaosob. 

- Je li gradska uprava doista kadrovski devastirana, kako se ponekad tvrdi? 

- Činjenica je da je broj zaposlenih u gradskoj upravi danas veći nego što je bio u trenutku kad je bivši gradonačelnik preuzeo vlast prije četiri godine. Ako se ne varam, 2021. je bilo 175 ljudi, a danas je broj ljudi koji rade 207. Činjenica je da će trebati puno preslagivanja, ali isto tako činjenica je da će na nekim radnim mjestima trebati zaposliti dodatne ljude. Da sad ne idem preširoko, reći ću samo jedan primjer, a to su komunalni redari. Oni su, da tako kažem, prva linija obrane naših građana. 

- Što je s famoznim odjelom za izdavanje građanskih dozvola? 

- O tome smo već razgovarali s pročelnicom. Po sistematizaciji postoji potreba za više ljudi, ali prvo ćemo vidjeti, s obzirom da je broj zaposlenih u gradu ionako već velik, možemo li stvar riješiti nekim preraspodjelama i možemo li ubrzati procese boljom organizacijom posla.

- Što vam je rekao Zoričić na primopredaji? 

- To će ostati između nas. Razgovarali smo u četiri oka i neke stvari se jednostavno ne prepričavaju. 

- Od svojih ljudi za sada imate samo zamjenika Sinišu Gordića? Planirate li dovesti još nekoga? 

- Neki ljudi će sigurno u relativno skoroj budućnosti doći, ali stampedo zapošljavanja mi ne pada ni na kraj pameti. Međutim, ja nemam namjeru dijeliti ljude u gradskoj upravi na svoje i tuđe, nego na one koji rade svoj posao dobro, ili ne rade. 

- Kuloarski se već nagađa, na primjer, o budućim šefovima ureda. 

- Čuo sam ja te glasine po gradu, čuo sam ja svašta, pa sam se iznenadio da kao dovodim neke ljude za koje nisam nikad čuo. Ali, Bože moj, glasina je bilo, glasina će biti, ali ostajem kod onog što sam već rekao. Svaka promjena prvo će biti priopćena osobi na koju se odnosi, a nakon toga će se o njoj govoriti javno. 

- Isto se odnosi i na pročelnike i direktore gradskih tvrtki? 

- Isto. 

- Ima li u Puli uopće kadrova zainteresiranih za rad u gradskoj upravi? 

- Pa evo, jutros sam gledao natječaj za jedno radno mjesto, sad da ne ulazim u detalje, jer je natječaj u tijeku. Na taj natječaj se javilo, čini mi se, devet kandidata. Naravno, u nekim poslovima koji se percipiraju teškima, poput komunalnih redara, interes je puno manji, ali to je naprosto tako. Zato ćemo vidjeti kako da taj posao pokušamo učiniti atraktivnijim.

Neki ljudi će doći, ali stampedo zapošljavanja mi ne pada na pamet 

- Kako idu pregovori za koaliciju? 

- Reći ću jednu riječ i onda ću stati - dobro. Konstituirajuća sjednica Vijeća bit će 23.6. u podne, a nakon toga ćemo se polako početi pripremati za radne sjednice kojih će sigurno biti prije godišnjih odmora između Oluje i Gospe.

- Možemo li očekivati tu famoznu većinu od 13 vijećnika? 

- Ostaću ću kod onoga što sam rekao - ide dobro. 

- Je li tema, na primjer, proširenje Rive, s obzirom da je Valter Boljunčić o tome najviše govorio posljednjih mjeseci?

- To je vrlo legitimno pitanje jer građani imaju pravo znati. Kad slažeš koaliciju, onda moraš imati neke stvari na kojima ti insistiraš i neke na kojima drugi insistiraju. Naravno da ne želim te razgovore voditi javno, ali recimo da mogu iznijeti jednu stvar gdje se apsolutno svi s kojima sam razgovarao slažemo, a to je da je Rivu potrebno urediti. Većina ide u smjeru da to treba biti proširenje, ali smo isto tako svi realni da neće ovaj saziv rezati vrpcu nove Rive. Nema šanse. To je generacijski projekt kojeg treba prije svega napraviti dobro, jer kad se jednom napravi, trajat će godinama. Ne smijemo se za deset godina sjetiti da bi trebalo nešto krpati. Možemo sada skupa izaći na Forum i pogledati u kakvom su nam stanju kamene ploče, a prije 20 godina su nam konzervatori uvjetovali da moramo staviti upravo taj kamen. Imao sam tada čast biti u poglavarstvu i sjećam se kako je tvrdoglavost dovela do toga da nam kamen sada na Forumu izgleda gore nego u Kandlerovoj. Svatko ima dobrih ideja i ne vidim zašto bi te ideje trebalo zanemariti. Primjerice, iz Možemo su govorili o tome da bi Karšiole trebale postati svojevrsni novi centar grada. To je dobra ideja i nećemo je odbaciti zato što ju je netko drugi predložio. 

- U nekim izjavama ste na suradnju pozvali i Možemo. Nije li vas strah tog partnerstva, s obzirom da su oni protivni svemu?

- Razgovarali smo i na temelju tih razgovora je jasno da oni neće biti dio većine. Ali isto tako, iz tih razgovora se kristaliziralo da postoje brojne stvari koje ćemo sigurno moći zajednički donositi u vijeću. 

- Vidim da ste dosta dobrohotni prema Možemo. Je li to neka obaveza zbog nacionalne politike?

- Svi smo mi građani ovoga grada. 

- Oporba će biti i Nezavisna lista Filipa Zoričića? 

- Rekli smo i tu da ćemo napraviti određene razgovore, onda ćemo vidjeti.

- Pređimo sada na tri najveća obećanja iz kampanje - dakle besplatni autobusi za umirovljenike 1. 7., Besplatni vrtići 1. 1. 2026., i tisuću sati parkinga 1. 7. 2026. 

- Otprilike sam rekao na početku sljedeće sezone. Neki će za početak sezone uzeti 1. 6. Dakle, što se tiče autobusa, to smo napravili, odluka je donijeta. Pulapromet se treba tehnički pripremiti i obavijestiti građane. Kad sam davao svoj prvi intervju nakon izbora mislio sam da će trebati više vremena, ali ispostavilo se da to možemo napraviti puno brže. Što se tiče vrtića, za to je potrebno donijeti proračun. Toj odluci sigurno neću okrenuti leđa. Što se tiče 1.000 sati parkinga uz minimalnu naknadu, poznato je da mi to baziramo na primjeru Opatije. Tamo je, kad je uvedeno, 1.000 sati koštalo oko 120 kuna godišnje. To je oko 15-16 eura. Ako uzmemo da je prosječna cijena parkiranja jedan euro po satu, to je u Opatiji 15 eura za nešto što vrijedi 1.000 eura. Mislim da se možemo složiti da je to minimalna naknada. Vidjet ćemo hoće li u Puli biti ta cijena ili nešto više od toga, ali ono što je sigurno je da će se građani parkirati dramatično jeftinije nego do sada. No, za taj projekt je potrebno vremena jer ako ga napraviš preko noći, napravit ćeš kaos. 

- Neki smatruju da su besplatni vrtići zapravo neka vrsta populizma, jer se besplatni vrtić istovremeno daje i bogatima i siromašnima. Ispada da ćemo svi skupa plaćati vrtić imućnim ljudima.

- Svakoga tko kaže da je to populizam ja ću pozvati da predloži uvođene školarine za osnovne i srednje škole. Ako predloži uvođenje školarine za osnovne i srednje škole i da se ta školarina plaća prema imovinskom cenzusu roditelja, onda ću ja prihvati da sam populist. Ako osnovna i srednja škola ne zahtijevaju od roditelja plaćanje školarine, zašto smatramo da drugi vid odgoja i obrazovanja, a to je predškolski odgoj i obrazovanje, treba plaćati? Znate koji je razlog? Taj što je država to prebacila na jedinice lokalne samouprave, da se krpaju kako znaju i umiju. Neke mogu osigurati sredstva, neke ne mogu. Drugi razlog je što se vrtići kod nas još uvijek uvelike percipiraju kao čuvališta, a oni to nisu. 

- Međutim, škola je obavezna, ali vrtići nisu.

- Ajde, ok, promijenit ću. Fakultet. Kad smo imali sučeljavanje u zgradi Sveučilišta, svi prisutni kandidati rekli su da bi visoko obrazovanje trebalo biti besplatno. Ja sam postavio legitimno pitanje - zašto da visoko obrazovanje bude besplatno, a preškolski odgoj ne? Imamo li mi vertikalu obrazovnog sustava koja počinje s preškolskim odgojem i obrazovanjem? Ovo nije nešto o čemu ja govorim od jučer. I kao predsjednik stranke sam se zalagao da vrtići budu besplatni na razini cijele Hrvatske i da Država preuzme dio troška. Činjenica je da djeca koja su bila u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju pokazuju bolje rezultate. Oni koji su u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju imali bolje rezultate, imali su to i u srednjoškolskom obrazovanju. Ti isti su kasnije bili bolji u visokom obrazovanju i to su ljudi koji u pravilu imaju bolju startnu poziciju u životu. Pa nije ni osnovna škola postala besplatna po Duhu svetom, nego je netko donio političku odluku da to bude tako.

- Kada je riječ o djeci tu je još jedan problem - hoćemo li za koju godinu uopće imati koga upisati u vrtiće? 

- To je dobro pitanje i veliki problem. Pula je u 2023. imala 371 rođeno dijete, a u istom vremenskom periodu preminule su 743 osobe. Sa 371 djetetom naš grad ne ide u dobrom smjeru. I sad ću reći nešto što će neki možda smatrati kontroverznim - nama trebaju ljudi koji će doći u Pulu. To je uostalom utkano u DNK našega grada, jer ovo je grad u koji su ljudi uvijek dolazili. Ako nam ljudi ne dođu, osuđeni smo na krivi put.

Nije ni osnovna škola postala besplatna po Duhu svetom, nego je netko donio političku odluku da to bude tako

- Kandlerova ulica. Možete li obećati da će biti sređena u četiri godine?

- Ne.

- Zašto?

- Jednom sam se fino porječkao kad sam rekao da nemam namjeru davati obećanja za koja nisam sto posto siguran da ih mogu ostvariti. Ako ja nisam siguran da u četiri godine mogu riješiti Kandlerovu, onda to obećanje preko mojih usta neće proći. 

- Ok, ali koji je problem tamo. Zar nije fascinantno da u 2025. godini ulica u samom centru Pule tako izgleda? 

- To je problem svakog grada koji je građen na više slojeva. To je bila rimska ulica! Mi ćemo prije ili kasnije Kandlerovu morati otvoriti, isto kao što smo prije ili kasnije morali otvoriti Forum. Međutim, onda moramo biti svjesni da nam se može dogoditi ista situacija. Forum je bio otvoren godinama dok su se izvodili radovi, a dobili smo kamene ploče koje su nakon 20 godina u ovakvom stanju u kojem jesu. S Kandlerovom ćemo radije pričekati još neko vremensko razdoblje i spremiti se. Morate biti svjesni da će za neke ljude radovi u Kandlerovoj morati značiti odlazak iz svojih domova, jer pristup u određenim trenucima neće biti moguć. Zato ćemo raditi na pripremama, biti temeljiti i kada krenemo, bit ćemo sigurni da smo napravili sve da posao bude gotov što prije. Ali i da ćemo sigurno naići na nešto što nismo mogli planirati. 

- Kad je u pitanju sređivanja centra, tu su i Giardini. Mislim da je Zoričić najavio radove nakon sezone. 

- Ja takve najave neću davati. Kad budem ziher da to možemo realizirati i kad sam 100 posto siguran da je to spremno, onda idemo. Kao što sam 100 posto siguran da Zaobilaznica ide. Dobili smo od Vlade odobrenje za zaduženje, idemo u postupak javne nabave, ali neću reći kad će biti gotova. Zašto? Zato što smo tek u fazi javne nabave i ne možemo znati tko će se javiti, hoće li se netko žaliti... Tek kad potpišemo ugovor i uvedemo izvođača u radove, onda ćemo znati da će biti gotovo za sedam mjeseci. 

- Ok, to je zaobilaznica od Lidla do skretanja za Boccaportu. Što ćemo dalje prema Verudeli?

- Ići će i to. Tamo je još potrebno riješiti određene imovinskopravne odnose. Zaobilaznica će u jednom vremenskom periodu doći do skretanja za Verudelu. Ja si u ovom trenutku ne dopuštam prognozirati kad će to biti, ali ne očekujem da je moguće do kraja ovog mandata.

- Što se tiče centra Pule, tu su i famozne fasade. Dojam je da se njihova obnova u mandatu Filipa Zoričića ipak ubrzala.

- Fasade su se ubrzale kroz program Dolcevita koji nije od jučer, ali da, za vrijeme mandata Zoričića došlo je do ubrzanja. Vidjet ćemo da u to uložimo više novca, ali ne može Grad ulagati 100 posto sredstava u tuđe vlasništvo. Definitivno ćemo vidjeti pomake, koji se vide i sada, i kroz jedan period Pula će sigurno izgledati bolje i kad je riječ o fasadama.

- Neki će reći da pomak postoji i po pitanju živosti u centru grada. Slažete li se s time?

- Ljeti je centar uvijek bio živ, ali, nisam jedini koji misli da nam je zimi centar mrtviji nego ikad prije. Između ostalog zbog sustava Holders Only. Definitivno idemo u reviziju tog programa što je prije moguće, i nadam se da ćemo u skorom vremenskom periodu ići s prijedlogom za njegovu promjenu. Ostat će u jednom dijelu, samo najuže oko Kaštela.

- Ok, ali što se tiče manifestacija i događaja, pomak se ipak vidi.

- Da, pomaka ima, kao što je klizalište u Areni, koje ide dalje. Ali zimi, kad advent završi, već tamo oko Tri kralja, paf - kao da je netko ugasio struju. Meni je šokantno da sjediš na Forumu oko 8 i pol navečer, a tamo otvoren jedan objekt i puna samo dva stola. I ništa se ne događa u gradu. Super je što si ljeti tužan jer ako odeš na ovaj koncert, propustit ćeš onaj, ali idemo razmišljati kako da naš grad učinimo atraktivnijim za ljude koji ovdje žive, a ne za one koji će doći na tjedan dana. Zato već sada mogu najaviti da klizalište planiramo produžiti do 11. siječnja, da idemo pokušati oživiti priču oko klupskih koncerata zimi, od siječnja do svibnja, u terminu kada bez potpore grada to ugostiteljima samima nije komercijalno isplativo.

Definitivno idemo u reviziju programa Holders Only što je prije moguće, i nadam se da ćemo u skorom vremenskom periodu ići s prijedlogom za njegovu promjenu

- Tijekom kampanje se mogla čuti zanimljiva ideja Lorene Boljunčić o više malih garaža u centru, primjerice ispod FET-a. Slažete li se?

- To je dobra ideja koja se kristalizirala i u razgovorima nakon izbora. Tu su i garaže koje bi bile po određenim kvartovima poput Šijane, jer mi problem parkinga nemamo samo u centru. Ovaj tjedan sam naložio Pulaparkingu da se stane s garažom Marsovo polje. To neće ići - 400 mjesta za 10 milijuna eura je previše.

- Roto garaža je onda tek previše...

- Ako ima netko zainteresiran da je odnese, nek se javi! Ona je u realnosti donijela tek 23 mjesta neto, jer je zauzeto 7 postojećih. Operativni troškovi su veliki, plus što se svi osjećaju kada tamo prođu kao da su dobili šaku u oko. Umjesto toga, tamo gdje su roto garaže imamo predviđen projekt prave garažne kuće, predviđen prije skoro 20 godina GUP-om, i to ćemo pokrenuti. Prvi korak je rješavanje imovinskih odnosa, koji bi bili već riješeni da se netko do sada ozbiljno uhvatio toga, ali što je tu je. To je bolja lokacija nego preko puta Drosine, bliže je gradu.

- Planirate li proširenje pješačkih zona?

- Prvo rješavamo alternativni pravac za promet, nakon toga možemo širiti pješačke zone. Već imamo dosta gužvi.  

- Ali neki će reći da je to nerješivo.

- Ne, nije nerješivo. Može biti skupo, ali nerješivo ne postoji. Dok ne osiguramo alternativne prometne pravce, nećemo ići u to. Pazio sam u kampanji što govorim jer je ljudima dosta obećanja koja se kasnije ne realiziraju. Ja ću ono što sam govorio i realizirati. A što sam govorio - zaobilaznica, Ulica 43. divizije, parkiralište iza Porečanke sa stotinjak mjesta, parkiralište kod željezničkog kolodvora s 200 mjesta, besplatni prijevoz za umirovljenike, vrtići i tako dalje. Ono što sam govorio u kampanji to planiram realizirati, i to što je prije moguće. Naravno, tu je i pitanje novog doma za starije. Idemo prvo odabrati lokaciju pa ćemo se baciti na posao, ali moramo izbjeći zamku da cijena bude 1.900 eura po korisniku, kao što se dogodilo u nekim gradskim domovima. Tko si to može priuštiti?

Ako ima netko zainteresiran da odnese roto garažu, nek se javi

- Što s Uljanikom. Je li došlo vrijeme da se ta agonija konačno stavi ad acta?

- Ja mislim da Uljanik treba opstati, ali u jednom suženom obimu.

- Što bi to značilo?

- Otok. A ovo što se tiče obale, hajmo za to pronaći namjenu. Jedna od namjena je rješavanje problema parkinga u centru. Poduzeo sam određene radnje na tome da probamo vidjeti možemo li barem nešto od Uljanikovih nekretnina u kratkom roku iskoristiti kao parkiralište.

- I možemo li?

- Pokrenuli smo određene radnje, ide u dobrom smjeru, u pogledu parkinga kod Uljanikove kasarne. To nam je prvi korak. Druga stvar vezana za Uljanik je planiranje. Imao sam prilike putovati svijetom i vidjeti razna rješenja. Kako su se stari industrijski pogoni prilagođavali današnjem načinu života.

- Bi li to bili parkovi, stanovi...?

- Mnogo je toga što se tamo može napraviti. Od javnih prostora do opstanka proizvodnje, a idejom o stambenoj izgradnji u tom prostoru nisam baš pretjerano oduševljen.

- Kad je riječ o stanovima, koje su vaše ideje za priuštivo stanovanje?

- U kontaktu smo s APN-om i POS ide dalje, barem za onih 50 stanova na Busoleru. Imamo nekoliko lokacija gdje je Grad vlasnik nekretnina i vidjet ćemo što možemo po prostornom planu. Da sa sljedećim proračunom prvo idemo u projektiranje i potom planiramo sredstva za izgradnju. S obzirom da je Država shvatila koliki je stanogradnja problem, idemo vidjeti što možemo dobiti. 

- Smatrate li da u Puli postoji takozvani overturizam?

- Mislim da postoji u cijeloj Istri, a Pula nije iznimka, premda to kod nas možda nije tako izraženo kao recimo u Medulinu, nek se ne uvrijede Medulinci.  

- Kakav je vaš stav o velikim turističkim projektima, poput Hotela Valkane?

- Ja ne bježim od toga. Nemam ništa protiv Hotela Valkane. Kad mi netko spomene turistički projekt na području Pule, moje prvo pitanje bit će "koliko dana u godini mislite raditi". Ako je odgovor 365 dana, onda su mi ti ljudi nešto draži nego oni koji krenu vrludati, jer onda znaš da namjeravaju raditi samo sezonu.

- O Kaštijunu kratko - svodi li se sve na koncu na to koliko gradovi i općine na svom teritoriju uspiju odvojiti otpada?

- To je velik dio problema. Drugi dio je sistemski, što kad se sve to planiralo, netko je zaboravio da količina otpada 1. 7. nije ista kao 1. 2. Trebalo je već tada vrlo jasno reći - a sjećam se tih vremena kad su se stvari prezentirale i nikad nije bilo spomenuto - koliko je važno da taj sustav funckionira na svim stepenicama njegovog rada. Mi smo napravili kuću koja ima prvi kat i krov, a prizemlje i temelja nema. Problem Kaštijuna se može riješiti, samo se svi moramo uozbiljiti. 

- Planirate li biti gradonačelnik godinama, možda čak i desetljećima, kao Obersnel u Rijeci?

- Ha, ha, ha. Hajdemo mi ovaj mandat odraditi dobro, a onda će građani reći što misle.