Plastični otpad kao izazov za budućnost: 'Želimo ga reciklirati po uzoru na Zapad - što više'

Zašto je plastični otpad vrlo specifičan? Za koga je posao s otpadnom plastikom unosan? Kako će Trumpove politike, carine i novi globalni odnosi utjecati na svjetsko tržište plastike? Hoće li Europska unija kroz zakonodavstvo nastaviti poticati recikliranje?

Odgovore na ova i brojna druga aktualna pitanja pokušava dati konferencija PLASTIKA 2025, koja se održava u Puli.

Plastični otpad jedan je od najvećih izazova unutar sustava kružnog gospodarstva, a pravilno gospodarenje tim otpadom postaje ključno pitanje održivosti. Konferencija je namijenjena predstavnicima nadležnih institucija, komunalnih tvrtki, jedinica lokalne i područne samouprave, kao i proizvođačima i logističarima koji rade s plastičnom ambalažom.
Poseban naglasak stavljen je na novosti u zakonodavstvu Republike Hrvatske i Europske unije koje će oblikovati budućnost recikliranja i upravljanja ambalažnim otpadom.

– Plastika je tema u svakom pogledu, a za nas prije svega kao problem u okolišu, jer znamo da praktički ne možemo spriječiti njezino dospijevanje u prirodu. Dok bude plastike, ona će biti prisutna i u okolišu. Naš je zadatak smanjiti njezinu prisutnost na minimum. Druga važna tema je što učiniti s plastikom koju prikupimo, kako se uhvatiti u koštac s tim izazovom, zatvoriti tokove otpada i približiti se zapadnim modelima kružnog gospodarstva, u kojima se barem dio plastike uspješno reciklira i ponovno koristi – rekao nam je direktor pulske komunalne tvrtke Pula Herculanea, Robi Fuart, govoreći o konferenciji.

Dodao je kako Hrvatska tehnološki ne zaostaje za najbližim zapadnim susjedima, no da i dalje postoji zaostatak u uspostavi sustava upravljanja otpadom te u tokovima otpada i novca, koji u razvijenim zemljama znatno potiču odgovorno postupanje.

– Dok sustav u većem dijelu ne bude usklađen s principom povratne naknade, kao što to danas funkcionira za dio plastične ambalaže, odnosno dok nas financijski ne bude stimulirao na odgovorno ponašanje prema otpadu, teško je očekivati ozbiljnije pomake prema naprijed. Trenutno najjeftinije prolaze oni koji se prema otpadu ponašaju neodgovorno i nastavljaju ga odlagati "na brdo", kao što se radilo proteklih 50 godina.
Izazov je promijeniti svijest u institucijama i među građanima kako bismo došli do zaokruženog sustava – istaknuo je Fuart.