Razgovor s muzikologom: Outlook, Thompson i Pazin Gori - droga, nacionalizam i anarhija?
"Bitno je napomenuti da je glazba samo dio neke kulture. Pripadnici neke kulture se ponašaju u skladu s njom, glazba samo na trenutke intenzivira emocije i ponašanje u ljudima. Ne bih se složio da je glazba jedini krivac za ljudsko ponašanje, već ona može biti samo neki medij za “ulazak” u određeno stanje svijesti i ponašanja", ističe Goran Farkaš, student treće godine muzikologije/etnomuzikologije u Ljubljani.
Naime, povod našeg razgovora s pazinskim glazbenikom i (budućim) stručnjakom na polju etnomuzikologije bili su niz nedavno održani festivali i koncerti koji su u javnosti svaki na svoj način izazvali kritike.
Počevši od lokalnog Pazin Gori punk koncerta koji je na ipazin portalu izazvao žustru raspravu među komentatorima, preko Thompsonovog koncerta koji je izazvao drugačiju vrstu reakcije pa sve do Outlook festivala na kojima je policija kod posjetitelja pronašla veće količine droge, svaki je u jednom trenutku naišao na osudu javnosti.
Farkaš je na samom početku napomenuo kako postoji psihologija glazbe kao grana muzikologije, koja se bavi upravo utjecajem glazbe na ljudsko ponašanje, a nadovezuje se na pitanje zašto se povezuje glazbu s ponašanjem osobama koje dolaze na koncerte ili slušaju određenu vrstu glazbe.
Isto tako, dodaje Farkaš, postoji i psihoakustika koja proučava djelovanje glazbe na ljudski organizam. Poznato je, primjerice, kaže Farkaš, da DJ-i dobro poznaju psihoakustiku jer im ona pomaže da znaju kojom će glazbom napraviti dobru atmosferu.
* Zašto ljudi povezuju glazbu s ponašanjem osoba koje dolaze na koncert ili festival?
- Kao što sam već rekao, glazba samo dio neke kulture. Pripadnici neke kulture se ponašaju u skladu s njom, glazba samo na trenutke intenzivira emocije i ponašanje u ljudima. Glazba nije ni inicijator ni pokretač kulture. Oko svake kulture stvaraju se i dobre i loše stvari i tu se stvara određeno nerazumijevanje između tih različitih kultura.
Različiti ukusi u kulturi dovode do raznih podjela, možemo čak reći i diskriminacije, između poklonika različitih kultura. Normalno je da razni glazbeni stilovi i pravci oko sebe stvaraju neku "priču" i na taj se način oblikuje i sam odnos prema tom stilu ili pravcu.
* Utječe li određena vrsta glazbe na ponašanje ljudi?
- Nekoliko puta je već dokazan učinak glazbe na razvoj biljaka. Biljkama su “slušale” rock, trash metal, renesansnu i klasičnu glazbu. Najbolje rezultate je dala klasična glazba, što nas dovodi do “Mozartovog efekta”. Nekoliko rezultata istraživanja je pokazalo da slušajući Mozartovu glazbu možemo na kratko vrijeme poboljšati neke mentalne sposobnosti.
No, s druge strane, ako gledamo kroz povijest, karte za koncerte klasične glazbe bile su skuplje ako su bile na višem nivou i što dalje od pozornice, zbog toga što su tada bogati ljudi na koncertima jeli, a ostatke hrane bacali bi s balkona koncertne dvorane na publiku koja se nalazila ispod. Danas je pak nezamislivo da se takvo nešto događa.
Normalno je da se ljudi “povezuju” sa glazbom koju slušaju. Da li sa njezinim tekstovima, melodijom, ritmom… Glazba je nastajala u duhu vremena; folk glazba 60-ih u Americi je uvelike proširila antiratnu kampanju među mladima, punk nakon toga revolt i neslaganje sa sistemom u Velikoj Britaniji...
- Ove dane smo puno slušali o nekim negativnim stranama raznih glazbenih pravaca; Outlook u Puli, Thompson u Poreču, punk u Pazinu… Po svim pričanjima, i komentarima možemo zaključiti da je festival Outlook, festival glazbe i droge, Thompsonov koncert glazbeni događaj veličanja nacionalizma, a punk u Pazinu glazbeni događaj anarhije, alkoholizma i destrukcije. Što je od toga istina, a što predrasuda je pitanje koje zahtjeva veoma dugačak odgovor.
Outlook je glazbeni događaj koji spaja jamajčansku roots glazbu sa modernijim glazbenim pravcima. Festival je odlično posjećen i prate ga mladi ljudi iz cijele Europe. Da li je to festival droge kako vidimo u novinskim naslovima? Nije! Nije iz razloga što na taj festival dolaze ljudi koji su željni glazbe koju taj festival promovira.
Naravno, s druge strane, na festival dolaze ljudi, kojima glazba nije prioritetna, koji samo žele uživati u raznim opojnim sredstvima, isto kao što neki ljudi ne dolaze u kafić na kavu, već na čim veće količine alkohola.
Thompsonovi koncerti u Istri nikad neće doživjeti “blagoslov” stanovništva zbog cijele priče koju je pjevač tokom svoje karijere vodio. Taj problem, nije više problem glazbe, odnosno utjecaja glazbe na ljude. To je politički problem koji na ovim prostorima, na žalost, neće biti riješen.
Po mom mišljenju, punk koncert “Pazin Gori vol.2” je jedini glazbeni događaj koji okuplja isključivo istomišljenike i zaljubljenike u tu vrstu glazbe i na kraju, ispalo je da je dobar događaj.
Taj dobar događaj je na nekim portalima doživio grozne i u krajnjem slučaju neistinite komentare. Na kraju krajeva, taj koncert nije ništa drugačiji od ostalih manifestacija koje se održavaju u gradu, a i šire. Prije sam spomenuo različiti ukusi dovode do međusobne netrpeljivosti i diskriminacije. Toga smo bili svjedoci ovih dana, jer smo na žalost uspjeli čuti i pročitati mnoge laži.
Pohvala organizatorima Pazin Gori vol. 2
Punk kultura kroz povijest doživljava uglavnom negativne kritike i naravno to traje do dan danas. Po mom mišljenju, problem svega je netolerancija društva. Punk kultura je dio povijesti grada Pazina. Veliki problem punka i punkera u gradu Pazinu je to da ih sredina ne prihvaća. Valja spomenuti kako je kultura mladih dok je klub mladih “Bad Taste” bio otvoren, bila mnogo kvalitetnija nego danas. Sve u svemu, velika pohvala organizatorima na “Pazin Gori vol.2”, kazao je na kraju Farkaš. (Darko Tumpić)
