Njujorčanima ne smeta musliman na čelu grada 24 godine nakon rušenja ‘Blizanaca’, a mnogim Hrvatima…
Socijalist Zohran Mamdani pobijedio je na izborima za gradonačelnika New Yorka i 1. siječnja, kada službeno preuzme vlast, postat će prvi muslimanski gradonačelnik najvećeg grada u Sjedinjenim Državama, ujedno i prvi rođen u Africi. Naime, Mamdani je rođen 18. listopada 1991. u Kampali, glavnom gradu Ugande.
Osobno ne vjerujem da će se građani New Yorka previše usrećiti njegovim izborom, jer od desnih, gori su samo lijevi populisti koji biračima obećavaju čitav niz besplatnih pogodnosti bez jasne vizije tko će i kako sve to na kraju platiti.
U Americi ništa nije besplatno - pa čak ni zdravstvo - i većini građana to zapravo odgovara. Političari koji su do sada obećavali „besplatno za sve“ obično su loše prolazili na izborima, što Mamdanijevu pobjedu čini još zanimljivijom.
U svom programu obećao je besplatne autobuse, dječje vrtiće, više stanova i zamrzavanje najamnina za više od milijun reguliranih stanova, kako bi Newyorčanima omogućio priuštivo stanovanje. Kada netko u kampanji za gradonačelnika New Yorka obeća priuštivo stanovanje, teško je reći tko je naivniji - onaj koji to obeća ili birači koji povjeruju da je to uopće moguće.
No, izbor muslimana za gradonačelnika New Yorka zanimljiv je iz jednog sasvim drugog razloga. Od najveće tragedije u povijesti toga grada - 11. rujna 2001. godine, kada su muslimanski teroristi srušili 'Blizance' i ubili 2753 stanovnika - građanima New Yorka nije problem izabrati muslimana za gradonačelnika.
U isto vrijeme, mnogima u Hrvatskoj, tri desetljeća nakon rata (u kojem smo, usput rečeno, pobijedili), još uvijek smetaju manifestacije srpskih kulturnih društava.
Podsjetimo, otprilike u isto vrijeme dok su Newyorčani birali muslimana za gradonačelnika, u Splitu je skupina maskiranih osoba upala u dvoranu Gradskog kotara Blatine i nasilno prekinula manifestaciju 'Večer folklora' u sklopu Dana srpske kulture, koju je organiziralo Srpsko kulturno društvo 'Prosvjeta'.
Od rušenja Svjetskog trgovačkog centra prošle su 'tek' 24 godine, od naše pobjede u ratu nad Srbima 30 godina, a od posljednjih većih srpskih zločina 34 godine.
Posve drugačija situacija bila je nakon Drugog svjetskog rata. Iako su njemački vojnici na području Jugoslavije počinili strašne zločine - po broju žrtava i razaranja daleko veće od onih srpskih u ratovima 1990-ih - njemački turisti već su sredinom 1950-ih bez problema počeli dolaziti na Jadran. Pravi val njihovih dolazaka započeo je početkom 1960-ih, dakle niti petnaest godina nakon rata.
Prema nekim izvorima, samo tijekom Rommelove ofenzive u Istri poginulo je oko 2500 ljudi, a brojna su sela potpuno uništena (Šajini, Bokordići, Kunj, Barbići, Lipa…).
Nažalost, razlika između New Yorka i Splita, između Amerike i Hrvatske, nije samo u veličini i bogatstvu, nego i u sposobnosti društva da preraste vlastite traume. Dok jedni biraju muslimana dvadesetak godina nakon što su muslimanski teroristi razorili njihovu metropolu, drugi i dalje ne mogu podnijeti kulturni nastup nacionalne manjine. (Foto: Lev Radin/Sipa USA)