Jean-Michel Nicolier bio je poput Che Guevare ili Istrana koji su odlazili ratovati u Španjolsku
Na Memorijalnom groblju u Vukovaru u četvrtak, 6. studenoga, u 13 sati, na posljednji će počinak biti ispraćen Jean-Michel Nicolier, mladić iz Francuske koji je u ljeto 1991., nekoliko dana nakon 25. rođendana, došao u Hrvatsku boriti se kao dragovoljac na našoj strani.
Teško je bilo kome u Hrvatskoj sakriti osjećaj divljenja i poštovanja prema njegovoj gesti. Nije njegova majka jedina koja se i danas sigurno pita što je njezina sina nagnalo da, ničim izazvan, ode u rat boriti se za slobodu naroda kojega do tada nije poznavao.
Jean-Michel Nicolier, poznat i kao 'Francuz', ubijen je na Ovčari u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine. Bivši predsjednik Ivo Josipović posthumno ga je odlikovao Redom Nikole Šubića Zrinskog, a prošloga su tjedna, nakon pune 34 godine, napokon pronađeni njegovi posmrtni ostaci.
Za njegovim se ubojicom još traga, a osim hrvatske, u istragu je aktivno uključena i francuska policija.
Nažalost (ili na sreću), odlazak u 'tuđe' ratove više nije romantičan kao u vrijeme Giuseppea Garibaldija, koji se kao talijanski dragovoljac borio za nezavisnost Brazila, a u urugvajsko-argentinskom ratu ratovao na strani Urugvaja, ili najveće ljevičarske ikone 20. stoljeća, Ernesta Che Guevare, koji se kao rođeni Argentinac borio na Kubi, u DR Kongu i Boliviji.
Najsličniji njima u 21. stoljeću, nažalost, su islamski fundamentalisti koji napuštaju svoje europske domovine i odlaze u razne „džihade“ po Bliskom istoku.
Po masovnosti, odnosno broju stranih dobrovoljaca, Al-Kaidi i ISIL-u najbliži su bili internacionalci u Španjolskom građanskom ratu - iako, naravno, s posve različitim uvjerenjima i motivima.
Španjolski građanski rat zapravo je jedini rat u novijoj povijesti u kojem su kao strani dragovoljci masovno sudjelovali i Istrani. Naravno, ako ne računamo rat u BiH od 1992. do 1995. godine, kada su mnogi Istrani bošnjačke i srpske nacionalnosti otišli kao dragovoljci ratovati za „svoje“ u zemlju svojih roditelja.
Inače, među španjolskim dobrovoljcima, koji su dolazili iz više od 50 zemalja (najviše iz Francuske, Italije, Njemačke i SSSR-a), bilo je 1775 dragovoljaca iz tadašnje Jugoslavije, od kojih je u Španjolskoj poginulo njih 595. Najviše ih je bilo iz Hrvatske (48%), zatim iz Slovenije (23%), Srbije (18%), Crne Gore (3,2%) i Makedonije (1,5%). To je još jedan dokaz da je antifašistički pokret u Hrvatskoj bio najmasovniji među svim državama nastalim iz bivše Jugoslavije.
Prema podacima Istrapedije, u Španjolskom građanskom ratu, s područja Istre, Rijeke i Hrvatskoga primorja, sudjelovalo je 214 dragovoljaca.
Puljanin Remigio Maurovich bio je prvi član KPI koji je u kolovozu 1936. dragovoljno otišao u Španjolsku, a bio je i prvi Istranin koji je ondje poginuo.
Iz Pule su još otišli Francesco Zustovich, Arturo Fonovich, Rudolf Gojtanich, zatim braća Antonio i Srećko Knapić iz Šišana, braća Antonio i Giovanni Malattia iz Buja, Mario i Giovanni Del Caro iz Vodnjana te Ernesto Millin i Antonio Ilić iz Fažane.
Iz Rovinja je u Španjolskom građanskom ratu sudjelovalo jedanaest osoba: Giovanni Dapiran, Domenico Medelin, Giuseppe Paliaga, Giuseppe Pesel, Tommaso Quarantotto, Venerio Rossetto, Antonio Sbisà, Domenico Segala, Domenico Segala II, Giovanni Sponza i Nicolo Turcinovich.
S labinskoga područja na španjolskom su se tlu borili Mate Batelić, Anton Licul - Grašić, Josip Licul - Falor i Valentin Poldrugo.
Jedan od najistaknutijih španjolskih dragovoljaca rodom iz Istre bio je Jurica Kalc. On je kao dječak s obitelji iz Štinjana odselio u Zagreb, u Španjolskoj je više puta ranjavan, ali i odlikovan.
No, bilo je i Istrana koji su se kao dragovoljci borili na strani Franca. Naš kolumnist, povjesničar David Orlović, spomenuo ih je u jednoj svojoj kolumni.
Prema podacima koje je pronašao u tadašnjim pulskim novinama Corriere istriano, nekoliko desetaka pripadnika istarske crnokošuljaške Legije dočekano je uz aklamacije u Puli. Među njima su bili Riccardo Andretti iz Rovinja, Enrico Cattarini iz Labinci i Federico Maicus iz Kopra. Puljanin Otello Rovis, pilot, oboren je nad Tortosom u Kataloniji.