Zanimljiva povijest naziva lokaliteta u Marčani i okolici

Istarska su sela bogata raznoraznim nazivima određenih imanja, šuma, pa čak i mikro-rajona samih naselja. U vlastitoj biblioteci pronašao sam rad istarskog profesora i jezikoslovca Viktora Božca (1932. – 2002.), naslovljenog „Toponimija katastarske općine Marčana”, objavljenog u Marčanskom zborniku 1994. godine.

Toponimija je disciplina koja proučava zemljopisna imena, njihovo podrijetlo, značenje, razvoj i uporabu u prostoru. Viktor Božac u svom radu ističe slojevitu povijest Marčane, u koju u 16. st. pristižu doseljenici iz Dalmacije na to područje, tada pod vlašću Venecije. Nazivlje lokaliteta govori o jeziku mještana, ali i etnografiji čitavog toga područja, odnosno povijesti običaja i seoske svakodnevice kroz stoljeća. Božac je prikupio pisane dokumente o području Marčane i okolice i popisao nekoliko stotina toponima. Ipak, o značenjima određenih naziva raspitivao se među starijim mještanima, a spominju se Miro Blažina (r. 1905.), Petar Dragešić (r. 1930.) poznati književnik Ive Siljan (1929. – 1988.) i drugi.

Izdvajamo neke interesantnije toponime, a čitatelji se, uz nadu da će radovi Viktora Božca u budućnosti biti bolje valorizirani, upućuju na originalan tekst objavljen 1994. godine.

Marčana – naselje koje se spominje od 13. st. i to u svezi s njezinim stanovnicima: lat. Marzana.  Prema izvorima toponim je nastao od osobnog imena Martius – Martiana, pa hrv. Marčana. S druge strane, prema lat. imenu Marcus u tal. imamo Marciana, a ne Marzana. Prema tome, ova se toponim izvodi od osobnog imena vjerojatno imućne i ugledne osobe u ovim krajevima u srednjem vijeku, a možda i ranije u rimsko doba.

Dolinština – južni dio Marčane koji se blago spušta uz cestu prema Puli.

Kružera – predio Marčane oko raskrižja ili „kružere“, od tal. crocivia, mjesto odakle se šire ceste u veći dio naselja.

Placa – središnji dio Marčane oko trga kojega narod naziva Placa, od tal piazza – trg.

Tremuntana – sjeverozapadni dio Marčane imenovan po vjetru koji puše iz navedenog pravca, a dolazi od tal. tramonto – zalazak Sunca, zapad.

Šetepanovi Dvori – nenastanjeni dvori, staje, čiji se vlasnik preziva Radolović, a nadimak ranijeg vlasnika bio je Šetepani jer je, navodno, bio izjelica, nezasitan, pa se kaže da je odjednom mogao pojesti sedam hljebova kruha, tal. sette pani.

Ševerinov Dvor – nenaseljen dvor nazvan i Ševerinova karbunera, po imenu pretka današnjeg vlasnika koji se zvao Ševerin(o) (tal. Severino) Gonan.

Šiberija – sjeveroistočni dio Marčane gdje su nekad, navodno, živjeli najsiromašniji stanovnici naselja. Priča se da je pred 400 godina u taj dio naselja doselilo nekoliko obitelji čak iz dalekog Sibira, koji se tal. naziva Siberia, i onda otuda takav toponim, ali nema potvrda za takvo mišljenje. Može se pretpostaviti da je takav naziv nastao zato što su tamošnji stanovnici bili siromašniji od ostalih Marčanaca, pa je taj dio naselja u šali i duhovito prozvan Šiberijom jer je Sibir bio poslovično nerazvijen i teško pristupačan kraj, pa je postao sinonim za nerazvijene predjele i u Istri.

Proština – veliki predio šume i pašnjaka sjeverno od Marčane. Toponim je vrlo raširen u južnoj Istri. U starijim katastarskim izvorima toponim glasi Prostimo, u hrvatskom Proštin i Proština. Naziv potječe od grč. pros timon, što znači dosuđena kazna; u lat. se zatim razvio glagol prostemare, tal. prostimare, što je kod istarskih Hrvata dalo proštimati i štimati, tj. procijeniti, pa štimadur, procjenitelj. Od 16. st. u Istri se taj izraz upotrebljavao u svezi s napuštenim općinskim šumama za čije su korištenje novi doseljenici morali plaćati godišnje određenu odštetu, procjenu zvanu prostimo jer je šuma bila „proštimana“. 

Velika kava – napušteni kamenolom (tal. cava, u narodu kava) jugoistočno od Marčane gdje se nekad vadio građevni kamen. Prema kazivanju, iz tog se kamenoloma, kao i još nekih u tom predjelu, u doba Austrije odvlačio kamen pomoću valjaka i volovskom vučom do željezničke postaje u Vodnjanu, a zatim teretnim vlakom čak do Beča za gradnju, između ostalog, i zgrade Bečkog parlamenta