Evo o čemu su pisale porečke novine davne 1896. godine
Poreč je bio političko središte Istre tijekom austro-ugarskog razdoblja. U njemu je, između 1861. i 1910., djelovao Istarski sabor, pokrajinsko zastupničko tijelo markgrofovije Istre. Uz Kopar, Rovinj i Pulu, Poreč je bio jedno od važnih uporišta građanskih, talijansko-liberalnih i nacionalnih političkih snaga, često sklonih iredentizmu, odnosno zagovaranju pripajanja Istre Kraljevini Italiji.
Višegodišnji tajnik pokrajinskog sabora Marco Tamaro (1842. – 1905.) bio je svestrani intelektualac koji je 1882. u Poreču pokrenuo tjednik L'Istria te ga godinama uređivao. Pokretanju lista pomogla je i činjenica da se u Poreč nedavno preselila rovinjska tiskara Gaetana Coane. U vremenu kada su novine bile glavni izvor informacija, L'Istria je za Poreč predstavljala važan civilizacijski iskorak. Prema Eziu i Lucianu Giuricinu, autorima knjige Il percorso di un'eredità o talijanskom novinstvu u Istri, list je uživao institucionalnu potporu zbog javne funkcije glavnog urednika.
U L'Istriji su pisali poznati intelektualci poput Carla Combija i Tomasa Lucianija, objavljujući članke o istarskoj povijesti, gospodarstvu te unutarnjoj i vanjskoj politici. Porečka intelektualna jezgra 1884. godine osnovala je povijesno društvo Società istriana di Archeologia e Storia Patria.
List L'Istria prestao je izlaziti 1903., u vrijeme kada je Pula postajala središtem talijanskog nacional-liberalnog novinstva i kulturnim žarištem regije. Za jedno istraživanje trebali su mi podaci iz lista iz 1896. godine. Pogledajmo o čemu se tada pisalo.
Početkom godine list je izvještavao o ratu između Italije i Etiopije te caru Meneliku. Dana 1. ožujka 1896. dogodila se velika bitka kod Adue, u kojoj su Etiopljani do nogu potukli talijanske kolonijalne trupe. Dva dana prije bitke, porečki list pisao je kako "talijanski rat u Africi veoma živo i naveliko upošljava čast Italije kao velike Sile". Broj koji je izašao šest dana nakon bitke donosi zapis uredništva: "Nikada dosad nismo osjetili toliku tugu kao sada, u trenutku kada donosimo vijest o nesreći koja je pogodila talijanske trupe u Africi". Ovaj poraz doveo je i do ostavke premijera Italije Francesca Crispija.
Tijekom ljeta najvažniji kulturni događaj za talijanski građanski krug u Istri bila je inauguracija spomenika skladatelju Giuseppeu Tartiniju u Piranu. Dan uoči svečanosti, glavni urednik Marco Tamaro posvetio je cijelo izdanje od 1. kolovoza 1896. ovom događaju. Objavljeno je više tekstova o povijesti talijanske glazbe, Tartinijevoj biografiji i povijesti podizanja spomenika. Čak je i tada najpoznatiji istarski skladatelj Antonio Smareglia skladao orkestralni komad pod nazivom Inno-marcia per l'inaugurazione del monumento a Tartini in Pirano.
Najvažniji politički događaj u Istri te godine bio je posjet austrijskog premijera grofa Kazimira Badenija. Posjet je postao povod za nadmetanje političkih aktivista talijanske i hrvatske strane u regiji. Novine su izvještavale o brojnim izgredima tijekom Badenijeve turneje. Dana 15. rujna 1896. jedan je incident zabilježen u Buzetu prilikom prolaska vlaka s visokim gostom. Prema pisanju L'Istrije, skupina Hrvata predvođena lokalnim političarima i svećenicima izviždala je talijanski puhački orkestar iz Buzeta. U izvještaju se citira i jedan od svećenika koji je uzviknuo: "Pokazali smo Talijanima, ali dobit će oni još; jer iza nas stoje svi Hrvati i milijuni i milijuni Rusa!"