Na Brijunima otkrivena nova vrsta gljiva
Stručni skup pod nazivom „Nepoznato u poznatom - jedinstveni nalazi i nove vrste“ održan je u 12. listopada u kongresnoj dvorani hotela Neptun na Velikom Brijunu, u organizaciji Javne ustanove Nacionalni park Brijuni.
„Imamo rijetko zadovoljstvo prezentirati otkriće nove vrste, upravo u zaštićenom području. Kad govorimo o novoj vrsti onda je to nova vrsta u svijetu, prvi put otkrivena istraživanjem kolega s Instituta Ruđer Bošković, Armina Mešića, Zdenka Tkalčeca i suradnika, ali upravo u našem zaštićenom području na što smo izuzetno ponosni. Budući da sam slučajnošću po struci upravo fitopatolog i mikolog, ne mogu sakriti ni osobno zadovoljstvo da je upravo ova nova vrsta Inocybe brijunica, vrsta ektomikorizne gljive,“ rekao je u pozdravnom govoru v.d. ravnatelja JU NP Brijuni dr. sc. Marno Milotić.
Prva nova vrsta gljive za znanost, proizašla iz terenskih istraživanja tijekom jeseni 2016. godine u Nacionalnom parku Brijuni je brijunska cjepača Inocybe brijunica.
Općenito o dugoj povijesti prirodoslovnih istraživanja na području Nacionalnog parka Brijuni govorio je stručni voditelj Sandro Dujmović. Veliki iskorak u istraživanju bioraznolikosti zbio se u proteklih godinu dana provođenjem čak nekoliko projekata koji su se metodološki bazirali na modernim molekularnim metodama analize DNA. Upravo takav pristup, tek u povojima u našim zaštićenim dijelovima prirode, pospješuje utvrđivanje mikroskopski sitnih, morfološki složenih ili međusobno sličnih vrsta. Također, pomoću genetskog materijala vrsta moguće je bez obzira na stadij životnog ciklusa jedinke utvrditi njezin identitet, te mjesto koje zauzima u razvojnom stablu života. Za razliku od tradicionalnih, rutinskih istraživanja, genskom identifikacijom u pravilu se utvrđuje veći broj vrsta i otvara se prostor i za otkrivanje za znanost dosad potpuno nepoznatih životnih oblika.
Svakako najznačajniji rezultat je proizašao iz suradnje sa znanstvenicima iz Instituta Ruđer Bošković, na čelu s dr. sc. Arminom Mešićem koji je sa suradnicima opisao novu vrstu za znanost i počastio je imenom slavnog otočja. On je na skupu predstavio ključnu ulogu gljiva u ekosustavima, izazove u njihovom istraživanju i posebno se osvrnuo na pronalazak brijunske cjepače. O gljivama je govorio i dr. sc. Željko Zgrablić (Jana Nature Company) koji je po prvi puta na otoku Veliki Brijun i u Hrvatskoj primijenio molekularne metode sekvenciranja nove generacije (NGS) u istraživanju uzoraka tla kako bi ustanovio sastav zajednice gljiva na ovom području te se željno iščekuju rezultati koji bi mogli baciti novo svjetlo na bioraznolikost otoka. Ovakav pristup uz pomoć europskog novca i Interreg Med projekta MPA NETWORKS omogućio je i nove uvide u morsku bioraznolikost. „Primjena naprednih molekularnih metoda u istraživanju morske bioraznolikosti“ bila je tema predavanja dr. sc. Ane Baričević iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, a faunistička inventarizacija podmorja NP Brijuni dr. sc. Rolanda Melzera iz Centra za geobiologiju i istraživanje bioraznolikosti munchenskog Sveučilišta Ludwig-Maximilian. O istraživanju i monitoringu šišmiša u NP Brijuni izlagala je biologinja Mirna Mazija iz udruge za zaštitu šišmiša Tragus, a o inventarizaciji flore Brijunskih otoka izv. prof. dr. sc. Sandro Bogdanović s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
