'Život je sada negdje drugdje. Nije daleko, ali više nije tamo'

Život je sada negdje drugdje. Nije daleko, ali više nije tamo. Čak se ne nazire ni ispod “zelenog” plašta i hrpe kamenja. Ni priroda, ni ljudi nisu mu bili naklonjeni. Srećom da postoje arheolozi i predmeti koje su oni iskopali pa bar će ostati neko sjećanje na davni Gočan. To nije samo ime katastarske općine nedaleko Barbana u smjeru Žminja kraj sela Rojnići, već je to lokalitet, odnosno mjesto i sjedište najstarije hrvatske županije u Istri, piše Barbara Ban za Hello Istria.

Gočan ne postoji već sigurnih 600-700 godina. Kako je nestalo to naselje koje svjedoči o ranom prisustvu Hrvata na ovom području? Teško je to danas znati bez obzira na iskapanja. Napušteno je između 12. i 14. stoljeća, a vrlo vjerojatno nestalo je u rušilačkim pohodima  Sergia Castropole iz Pule ili u pak u nekim od mnogobrojnih epidemija koje su tada bile svakodnevnica u Istri.

Zanimljivo je međutim, da taj lokalitet na 374 metra nadmorske visine, koji je prema Istarskom razvodu bio granični teritorij između Barbana, Žminja i Svetvinčenta te je zajedno s Dvigradom, Balama i Barbanom štitio ovo područje od invazije Slavena i Langobarda nikad više nije nakon toga nastanjen. Pretpostavlja se da ime potječe od latinskog posjeda Caltianum neke bogate rimske obitelji, a poslije se naziva Galzana, Golzana, Golča i Gočan.

Tragovi naselja u eliptičnoj gradini s obrambenim zidom od velikih kamenih blokova nalaze s lijeve i desne strane ceste koja vodi iz Barbana u Svetvinčenat, odnosno između sela Foli i Rojnići, na području s nekoliko brežuljaka, koji su se navodno zvali Rogatice. Po njima je i jedno brdo zadržalo taj naziv. Na desnoj strani nekad je ležao Gočan, gdje su bili drevna crkva, zatrpani zdenac i crkve svete Jelene. S lijeve strane je Rogatica, gdje se nalaze temelji nekoć goleme zgrade. Godine 1879. istraživači starina u krugu te zgrade našli su podzemne grobnice.

Danas su Rogatice stari napušteni kamenolom s ruzinavim strojevima, a Gočan stablima ozelenjeni brežuljak. Pedesetih godina prošlog stoljeća poznati arheolog Boris Bačić također je istraživao ove lokalitete, a nekoliko se godina time bavio i Branko Marušić. Na Rogatici, brdašcu na kojem se danas nalazi zapušteni kamenolom, Bačić je iskopao ostatke starokršćanske grobne crkve s kraja 5. stoljeća. Iako je crkva spaljena dva stojeća kasnije, pretpostavlja se da se okolno groblje koristilo i nakon toga, piše Barbara Ban za Hello Istria.