Kriza u Uljaniku: Istra više nije na listi top tri županije po izvozu

2
Foto: Novac
Foto: Novac

Kriza u Uljaniku negativno se odrazila na robni izvoz Istre. Kako pokazuju podaci državne statistike za prošlu godinu, Istarska županija je po vrijednosti izvoza pala s trećeg mjesta, koje je u 2016. držala na ljestvici hrvatskih županija, na četvrto, piše portal Novac.

Prema podacima DZS-a, vrijednost izvoza Istarske županije lani je iznosila nešto manje od pet milijardi kuna, a godinu prije gotovo 5,1 milijardu kuna. Iako se ne radi o velikom smanjenju, i to je bilo dovoljno da je na ljestvici županija koje najviše izvoze lani istisne Zagrebačka županija. Vrijednost izvoza zagrebačkog prstena lani je, naime, iznosila gotovo 5,8 milijardi kuna, a 2016. je iznosila 5 milijardi.

- Na izvoz Istarske županije odrazila se kriza u Uljaniku - objašnjava Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Među županijima, najveći robni izvoz ima Grad Zagreb, čije su tvrtke lani na strana tržišta izvezle roba u vrijednosti od gotovo 33,3 milijarde kuna. To je otprilike trećina ukupnog hrvatskog robnog izvoza u 2017., a može se objasniti velikom koncentracijom tvrtki na području metropole.

Velik je izvoznik i Varaždinska županija: vrijednost izvoza tvrtki s njezina područja raste iz godine u godinu, a lani je, prema podacima DZS-a, dosegnula gotovo 7,6 milijardi kuna, što je tu županiju svrstalo na drugo mjesto po vrijednosti izvoza. Stručnjaci to objašnjavaju izraženom orijentacijom tvrtki iz tog dijela zemlje na austrijsko i njemačko tržište, kao i snažnim poslovnim zonama u tom dijelu Hrvatske. S vrijednošću robnog izvoza od gotovo 5,8 milijardi kuna, na treće je mjesto lani izbila Zagrebačka županija.

S druge strane, najmanju vrijednost robnog izvoza lani su imale Dubrovačko-neretvanska županija, samo oko 157 milijuna kuna, zatim Ličko-senjska županija s oko 350 milijuna kuna i Šibensko-kninska s nešto više od pola milijarde kuna vrijednim izvozom. Mala vrijednost robnog izvoza iz tih županija ne iznenađuje s obzirom na to da je riječ o turističkim regijama, u kojima dominira izvoz usluga, a u slučaju Like i o području na kojem nema značajnije industrije.

Inače, konačni podaci DZS-a za prošlu godinu pokazuju da je ukupan hrvatski izvoz iznosio 104,6 milijardi kuna, što je rast od 12,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je, pak, porastao za 10 posto, dosegnuvši vrijednost od 163,3 milijarde kuna. Kada se podvuče crta, to znači da je Hrvatska u robnoj razmjeni s inozemstvom lani bila "kratka" oko 59 milijardi kuna ili oko pet posto više nego u 2016. godini.

- Odnos vrijednosti robnog izvoza i BDP-a Hrvatske dosegnuo je prošle godine 29 posto, što je najniže među državama srednje i istočne Europe. Međutim, pod utjecajem visokih stopa rasta hrvaskog robnog izvoza, taj odnos iz godine u godinu vidljivo raste - ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske usluge, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

- I ovaj je pokazatelj još jedan dokaz naše nekonkurentnosti, kao i toga da smo zapostavili domaću industriju. Čak i Srbija ima udio robnog izvoza u BDP-u od 38 posto jer više izvozi domaće proizvode nego Hrvatska - zaključuje Jurčić, donosi portal Novac.

 

Najnovije vijesti