Grad Labin raspolaže s 82 hektara slobodnog poljoprivrednog zemljišta
Gradsko vijeće Labina prihvatilo je na sjednici održanoj 8. lipnja Program raspolaganja poljoprivrednim zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske za Grad Labin. Program je vijećnicima predstavila izrađivačica, Blaženka Mićević iz zagrebačke tvrtke Agrodet.
Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta na području Grada Labina iznosi 118,47 hektara, od čega je za raspolaganje predviđeno 89,85 hektara. Budući da je 7,59 hektara već zakupljeno s četiri privremena ugovora, trenutačno je slobodno 82,26 hektara. Maksimalna količina koja se može dati u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi je pet hektara.
Većina nezakupljenog poljoprivrednog zemljišta nalazi se u katastarskim općinama Prkušnica - nešto više od 32 hektara, Skitača - nešto manje od 16 hektara, Ripenda - 15,5 hektara i Trget - 12,5 hektara. U ostalim katastarskim općinama nalaze se zanemarive površine: Labin – Presika 3,71 hektar, Novi Labin jedan hektar, Nedešćina pola hektara i Cere 0,03 hektara. (Riječ je o dijelovima tih katastarskih općina koje teritorijalno pripadaju Gradu Labinu).
Posebnost labinskog Programa je to što je od 118,47 hektara poljoprivredne površine 28,62 hektara ili 24 posto isključeno iz raspolaganja zbog zaštićenog krajobraza. Zaštita vrijedi za 5,74 hektara u katastarskoj općini Prkušnica ili za površinu poznatiju kao Zaštićeni krajobraz Labin - Rabac - Prtlog te za 22,88 hektara u katastarskoj općini Ripenda, koje čine osobito vrijedan dio prirodnog krajobraza i dio Eko parka Ripenda.
Vijećnica Tanja Pejić (Nezavisni zajedno) ukazala je na dio Programa gdje se o Značajnom krajobrazu Labin - Rabac - Prtlog navodi: „Parcele su u naravi šume i kao takve važan su dio onih karakteristika zbog kojih je taj prostor zaštićen kao značajni krajobraz“ te k tome da „bilo kakvo krčenje ovih površina može dovesti u pitanje status zaštićenog krajobraza“.
„Ovo me automatski vratilo na tzv. slučaj Prtlog jer ovdje se značajni krajobraz spašava zbog rizika gubitka tog statusa. A mislite li da su gradnja hotela, bazena i dodatne infrastrukture kao i prethodne silne građevinske mehanizacije koja se predviđe za to područje, manja opasnost?“ uputila je retoričko pitanje u smjeru gradonačelnika. O Eko parku Ripenda Program kaže da „svaka promjena u krajoliku uzrokovana ljudskim djelovanjem gubi na svojoj prirodnosti“, ali Pejić smatra da bi u eko parku ipak trebala biti dozvoljena ekološka proizvodnja. (Robi Selan)
