U zadnje 3 godine termoelektrane na ugljen izgrađene u 6 država EU

Od 9. travnja do 9. svibnja 2018. trajala je javna rasprava o izmjeni uvjeta okolišne dozvole za TE Plomin 1.

„Ishođenje novog Rješenja o okolišnoj dozvoli nužan je preduvjet za donošenje odluke o ulaganju u rekonstrukciju i modernizaciju TE Plomin 1. Elektrana može nastaviti s radom tek nakon rekonstrukcije i postizanja propisanih graničnih vrijednosti emisija te ostalih mjera zaštite okoliša koje će propisati Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u novom Rješenju.

Ministarstvo postupak ishođenja novog Rješenja o okolišnoj dozvoli vodi uzimajući u obzir da je za TE Plomin 1 već bilo ishođeno Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša koje je prestalo važiti 1. siječnja 2018. Po završetku postupka bit će izdano novo Rješenje o okolišnoj dozvoli“, pojasnili su u HEP-u zbog čega je potrebno napraviti izmjene uvjeta okolišne dozvole.

S obzirom da je tijekom javne rasprave o okolišnoj dozvoli otvoreno nekoliko tema koje nismo pokrili pitanjima koje smo im prošli mjesec uputili, Sektoru za korporativne komunikacije HEP-a postavili smo još neka pitanja.

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

* „U svijetu sve više zemalja svoje energetske politike pozicionira prema obnovljivim izvorima energije; ugljen je energent prošlosti; radi se o energiji iz prošlosti“, često citiraju aktivisti Zelene Istre?

- Točno je da se EU, pa i čitav svijet sve više okreće korištenju obnovljivih izvora energije, ali ugljen još uvijek ima značajan udjel u proizvodnji električne energije te se grade i nove elektrane na ugljen.

U Svijetu je, primjerice, od 2006. godine (kada je, usporedbe radi, HEP započeo razmatrati projekt TE Plomin C) do kraja 2017. godine instalirano gotovo milijun megavata u novim elektranama na ugljen. U tom su razdoblju nove TE na ugljen izgrađene u sedam država EU (u šest država u zadnje tri godine). Pritom je u Njemačkoj izgrađeno gotovo 10 tisuća MW, od čega gotovo 3,5 tisuće u zadnje tri godine. Nadalje, Nizozemska je 2015. i 2016. godine u pogon pustila također 3,5 tisuća megavata na ugljen. Pritom ima udjel OIE u bruto potrošnji energije 6 posto, a u potrošnji električne energije 12,5 posto.

Hrvatska nakon početka rada TE Plomin 2, 2000. godine, u pogon nije pustila nijedan megavat u elektranama na ugljen, a ima udjel OIE u bruto potrošnji energije 28,3 posto, odnosno u potrošnji električne energije 46,7 posto (prema zadnjim publiciranim podacima Eurostata za 2016. godinu). U 2016. godini u čitavoj Hrvatskoj spaljen je 1,1 milijun tona ugljena, u Njemačkoj 232 milijuna tona, a u Poljskoj 128 milijuna tona. U Njemačkoj je iste godine udjel OIE u bruto potrošnji energije bio 14,8 posto, odnosno u potrošnji električne energije 32,2 posto.

Za vrijeme javne rasprave o TE Plominu C, 2011. godine, mogle su se čuti brojne tvrdnje da se u Europi više ne grade elektrane na ugljen. Činjenica je da su od tada do danas, na području EU u pogon puštene nove elektrane na ugljen ukupne snage 17.435 MW, što odgovara snazi 35 TE Plomina C ili 130 rekonstruiranih TE Plomina 1.

HEP uvažava najnovije projekcije smanjenja udjela ugljena u proizvodnji električne energije u dugoročnom razdoblju. Vodeći računa o tome,  modernizacijom i rekonstrukcijom obaju plominskih blokova planira zadržati kontinuitet proizvodnje TE Plomin u razdoblju tranzicije prema niskougljičnoj proizvodnji energije. Time bi se, dok se ne komercijalizira skladištenje energije iz obnovljivih izvora energije, omogućio nastavak vlastite domaće proizvodnje bazne energije, a ujedno i prihvat novih elektrana na OIE u sustavu.

* Zašto Hrvatska ne bi gradila isključivo obnovljive izvore električne energije?

- Za širu uporabu obnovljivih izvora energije postoje određena ograničenja: nestalnost i nepredvidivost izvora, niska efikasnost i visoke cijene te činjenica da su sustavi za skladištenje energije još uvijek u razvoju i relativno skupi. Nestalna prirodna obilježja obnovljivih izvora energije ograničavaju mogućnost njihovog prihvata u elektroenergetski sustav. Hrvatska se kao članica EU opredijelila za niskougljični razvoj, što je vidljivo iz nacrta Strategije niskougljičnog razvoja RH, no do postizanja ciljeva niskougljičnog razvoja, u prijelaznom je razdoblju neophodno korištenje i fosilnih izvora energije.

HEP NIJE U SKUKOBU SA STRATEGIJOM

* Prema mišljenju Bernarda Ivčića iz Zelene akcije, HEP je u sukobu i s Ministarstvom i s izrađivačem Prijedloga Strategije niskougljičnog razvoja RH, tvrtkom Ekonerg, koja je izradila i stručnu podlogu za novu okolišnu dozvolu za TE Plomin 1. Naime, prema njegovim riječima, u prijedlogu se ne predviđa nastavak rada TE Plomina 1. 

- Netočno, u tablici 7.2-1: Raspon instaliranih snaga po vrsti elektrana, za 2030. godinu navodi se snaga termoelektrana na ugljen u rasponu 210 do 330 megavata u što se uklapa nastavak rada TE Plomina 1.

* Europsko udruženje Eurelectric, kojega je i HEP član, prošle je godine dalo izjavu da od 2020. godine više neće ulagati u postrojenja koja koriste ugljen, tvrdi Zoran Tomić iz Greenpeacea i proziva HEP da postupa suprotno izjavi?

- Točno je da je udruženje Eurelectric u travnju 2017. objavilo izjavu u vezi s energetskom tranzicijom. U izjavi stoji da „energetski sektor ne planira ulaganja u izgradnju novih elektrana na ugljen nakon 2020. godine“. Možemo potvrditi da HEP ne planira izgradnju novih elektrana na ugljen, jer je u slučaju TE Plomina 1 riječ o ugradnji sustava zaštite okoliša na postojećoj elektrani, a za što se investicijska odluka planira donijeti prije 2020. godine. (Nastavlja se...)