Kolačić spašen od zaborava postao je omiljena slastica!
Zahvaljujući Davorki Šajini Ministarstvo kulture je vrstilo “Umijeće pripreme tradicijske slastice pazinski cukerančić” na listu nematerijalnih kulturnih dobara. Istarska tradicionalna kuhinja ne može se pohvaliti velikim brojem slastica kao, primjerice, Slavonija. Malo se toga za desert moglo naći na stolu istarske težačke obitelji, a kada bi se nešto našlo, to bi bez premca uvijek bili i cukerančići, suhi kolačići uvaljani u kristalni šećer. Uz njih, istarske su žene spremale kroštule, fritule, pandišpanju, poveticu i pincu te bucolaj na Bujštini. I tu zapravo lista završava, piše Jutarnji list.
Naravno, slatko se spremalo samo za prigode, nikako izvan toga. Fritule za pust, cukerančići za svadbe, Božić i Uskrs, pandišpanja za svatove, kao i kroštule, pinca za Uskrs, povetica za Božić. Priča nam to ljubiteljica istarske tradicije i tradicionalne gastronomije Davorka Šajina iz agroturizma Ograde pokraj Žminja. Ona je jedna od najzaslužnijih zašto se pazinski cukerančić našao nedavno na listi zaštićene nematerijalne baštine države. Naime, Ministarstvo kulture je uvrstilo “Umijeće pripreme tradicijske slastice pazinski cukerančić” na nacionalnu listu od 160 nematerijalnih kulturnih dobara. Šajina je još 2015. pokrenula tu inicijativu, a proveli su je LAG Središnja Istra, pazinsko Udruženje obrtnika, pazinska gradska uprava, Etnografski muzej Istre te tvrtke Antica kolači i Reginex kao proizvođači, donosi Jutarnji.
