Kriza u Uljaniku, moguć ulazak Brodosplita i DIV grupe
Uljanik će, kako sada stvari stoje, morati potražiti strateškog partnera koji bi ubrizgao svjež novac i tako mu osigurao nastavak poslovanja, ocjenjuje Jutarnji list te kao potencijalne interesente spominje brodogradilište iz Monfalconea te splitski Brodosplit. Mogućnost ulaska potonjeg potvrdio je i čelnik Brodosplita Tomislav Debeljak, uz napomenu da bi prije toga u Uljaniku trebalo „raščistiti dubioze“.
„Uljanik je sada u situaciji u kojoj je Brodosplit bio 2010. godine, za njegovu sanaciju potrebno je između milijardu i dvije milijarde kuna. Naš interes za Uljanikom postoji, to više što je DIV grupi u interesu širenje, ali to bi bilo teško bez sanacije Uljanika. Zasad, dakle, ne bismo preuzimali Uljanik, ali u budućnosti tako nešto ne isključujemo", kazao je Debeljak, čija DIV grupa uključuje i Brodosplit. Naglasio je da bi, u slučaju ulaska u Uljanik, napravili restrukturiranje, kakvo je učinjeno i u Brodosplitu.
„Prodaja i nabava moraju biti pod potpunim nadzorom, jer su ključne u tom procesu, a onda bismo vidjeli što je isplativo očuvati i dalje razvijati, a što nije“, kaže Debeljak za Jutarnji list. Jutarnji je upit o eventualnom interesu za dokapitalizaciju Uljanika uputio i Monfalconeu, no do zaključenja izdanja nije dobio odgovor.
Temom brodogradnje danas se, doduše iz perspektive predsjednika Uljanik grupe Giannija Rosande, bavi i pulski dnevnik Glas Istre. Prvi čovjek Uljanik grupe, komentirajući sumnje zastupnice Mosta Ines Strenja Linić o korištenju državnog novca uplaćenog 3. maju za pozajmice poduzećima unutar Uljanik grupe, kaže da je dio prihoda 3. maja „izvan programa restrukturiranja“ korišten za pozajmice unutar sustava, „jer je 3. maj integriran unutar sustava i problemi u sustavu bi značili i probleme u samom 3. maju“.
„Novac koji je iz države došao u 3. maj potrošen je bilančno po lipama u ono za što je bio namijenjen, odnosno tamo gdje je i trebao biti potrošen“, rekao je. Komentirao je i tvrdnje o poslovanju Uljanika po modelu Agrokora. „Mjenice nismo nikad koristili na način na koji ih je koristio Agrokor kako nam se pokušava imputirati“, kazao je Rosanda za Glas Istre. Dodao je i da su i sami bili na rubu restrukturiranja u vrijeme ulaska Hrvatske u EU, no tada su, kako je rekao, kontaktirani od strane države ne bi li se uključili u priču s 3. majem, za kojeg, unatoč tome što je bio saniran i s dobrom bilancom, nije bilo interesa među potencijalnim kupcima.
„Smanjenje broja radnika u Grupi definitivno neće biti na osnovu otpuštanja, već, kao i dosad, sustavnog upravljanja dobnim odlascima, prekvalifikacijama, promjenom modela organizacije te, naravno, smanjenjem kooperacije“, zaključio je Rosanda. (K.S.R.)
