Naša znanstvenica podržala Katalonce, što je s Istrijanima?

1
Foto: Guardian
Foto: Guardian

Za razliku od službene hrvatske politike, pa i politike EU-a te najmoćnijih zemalja svijeta, profesorica Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba dr. Mirjana Kasapović smatra da je težnja Katalonaca za neovisnošću posve opravdana. Kasapović je dobra poznavateljica političkih sustava duboko etnički i društveno podijeljenih država, naročito Bosne i Hercegovine, te je za Globus napisala zanimljivo tumačenje odnosa u Kataloniji. Zagrebačka politologinja o Istri ne piše, no budući da su se u javnosti često povlačile analogije između naše regije i Katalonije, čitateljima ostavljamo da njene teze usporede s istarskom poviješću i aktualnom političkom situacijom. Iz njenog članka objavljenom u Globusu donosimo najzanimljivije dijelove.

"Otpor političkom razvodu u 20. stoljeću znani američki politolog Samuel P. Huntington usporedio je s otporom razvodu braka u 19. stoljeću. Kako su crkveno i svjetovno pravo, politika i kršćanski običaji sprečavali ozakonjenje razvoda braka, tako su međunarodno pravo i etablirane nacionalne države onemogućavale secesiju smatrajući svoje granice svetima. U međunarodnoj politici sporo se i teško mijenjao odnos prema secesiji i podjeli država. Još od Vestfalskog mira 1648. suverene države bile su neosporni glavni subjekti međunarodne zajednice, a njihova se nepovredivost očitovala i tako što secesija nije bila etablirano pravo u međunarodnoj politici te je ostvarenje prava naroda na samoodređenje secesijom u praksi ovisilo o volji drugih država.

Ako se secesija odredi kao nesuglasno odvajanje dijela teritorija postojeće države, obično se pretvara u konfliktan proces koji može uzrokovati i građanski rat. U tom slučaju secesionistička tvorevina teže stječe priznanje drugih država, a katkad je izložena i pravom ostracizmu u međunarodnoj zajednici. Ako secesija proistječe iz dogovora članica neke zajednice, posrijedi je dogovorena podjela pa bi novonastala država morala lakše steći međunarodno priznanje.

Legitimnost ovisi o odgovorima na pitanja tko, zašto i kako provodi secesiju. Secesija se smatra legitimnom ako je provodi legalna demokratska vlast ili ako je legitimirana na demokratskom referendumu. Na njemu moraju sudjelovati svi građani entiteta koji se potencijalno separira, a ne samo pripadnici većinske etničke zajednice. Legitimiraju je i razlozi zbog kojih se provodi, a oni mogu biti povijesni i suvremeni: uključivanje teritorija koji se želi odcijepiti u neku državu osvajanjem, okupacijom ili aneksijom, dugotrajno ekonomsko iskorištavanje, politička represija i kulturno zatiranje. U svojoj povijesti unu­tar Španjolske Katalonija je iskusila sve to. Četiri desetljeća demokracije ne mogu iz kolektivnog sjećanja izbrisati prethodna stoljeća svakovrsne opresije." piše Kasapović za Globus. Cijeli tekst pronađite ovdje.

Najnovije vijesti