Sandiju Blagoniću nije jasno što su to hrvatske zemlje
Pazinski etnolog Sandi Blagonić pokrenuo je na društvenim mrežama zanimljivu raspravu o tome što se podrazumijeva pod pojmom "hrvatske zemlje". Njegovu objavu prenosimo u cijelosti, kao i neke komentare.
"Pošalje mi kolega povjesničar, u studentskim danima veliki zagovornik uspostave Herceg Bosne (toliko da smo se jednom prilikom, u razgovoru s njim, Hasanbegović i ja našli na zajedničkoj strani braneći cjelovitu BiH i kritizirajući politiku Franje Tuđmana, s tom razlikom što bi Hasanbegović BiH bio pripojio Hrvatskoj da bude do Drine) sažetak rada koji je bio predložio da ga zajedno napišemo i u drugoj rečenici spomene "područje hrvatskih zemalja". Pitam ga što su to, tko su te "hrvatske zemlje" i odgovori on meni: "U historiografiji je to službeni termin, drugo što se tebi ne sviđa".
Kažem da onda mora postojati neka leksikografska natuknica gdje ja kao čitatelj mogu jasno i nedvosmisleno zaključiti što je to i koje područje zapremaju "hrvatske zemlje" jer mi kao čitatelju nije jasno što se pod tim misli. Naravno, nije našao nikakvu enciklopedijsku ili leksikografsku natuknicu jer nije nikad ni napisana, ali je zato pokušao sam dati istu na način koji me podsjetio na one osnovnoškolske pokušaje u stilu "to je ono kad". Ukratko, hrvatske zemlje su prema definiciji uglednog doktora povijesnih znanosti, autora niza knjiga o novijoj hrvatskoj povijesti, "ono što se 1945. prvi put udružilo u jedno". Pitam ga nije li lakše napisati "na području današnje Hrvatske" i izbjeći različita čitanja i očitu idelogiziranost tog smiješnog termina i usput priupitam: "A što su 'srpske zemlje'? aludirajući da se pod tim na srpskoj strani misli i republika srpska Krajina i republika srpska i Kosovo", zapisao je Blagonić.
"Kako ne znaš što su to hrvatske zemlje?? To su sva ona područja koja je po doseljenju u 7. stoljeću i kasnije naselio dominantno hrvatski etnicitet. Ili njemu srodne skupine. Dokazi za to su povijesni, jezični i politički.", odgovara jedan čitatelj a drugi uzvraća da su "Hrvati kao etnicitet sami sebe počeli doživljavati u Ilirskom pokretu", a ne u 7. stoljeću. "Ja mislim da bi se HAZU trebao očitovati po tom pitanju pa da narod zna što misliti onda i kojim pravcem krenuti", komentirao je treći korisnik.
