Spor između Raše i Labina zbog odvodnje nije neriješiv

0
Glorija Paliska Bolterstein i Valter Glavičić
Glorija Paliska Bolterstein i Valter Glavičić

Projekt Sustav odvodnje s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda grada Poreča, trenutno je jedan od najskupljih projekata financiran europskih novcem u Hrvatskoj. Vrijedan je ukupno 501 milijun kuna od čega udio bespovratnih sredstava EU iznosi 371 milijun kuna ili 74 posto. Projekt se provodi u gradu Poreču i trima općinama Tar-Vabrigi, Funtani i Vrsaru koji u sufinanciranju projekta sudjeluju s 8% ukupne investicije.

Po završetku radova, koji su u punom jeku, grad Poreč i okolne općine dobit će četiri nova uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, u Taru, Vrsaru te dva u samom Poreču, na kojima će se otpadne vode pročišćavati do najvišeg - trećeg stupnja u skladu s hrvatskim i EU propisima.

Gdje je tu Labinština? Kao i po mnogo čemu, par godina iza Poreštine. Labinski projekt odvodnje nažalost je zapeo na svađi između Labina i Raše oko razmještaja budućeg pročistača. Da podsjetimo, na Labinštini bi se, prema projektu Hrvatskih voda, trebao izgraditi jedan pročistač u Rapcu za potrebe Rapčana i jedan u Bršici za sve otpadne vode iz Labina i Raše. Bilo bi naivno pomisliti da je netko u Zagrebu, u Hrvatskim vodama, samostalno zaključio da je Bršica najbolja lokacija za zajednički labinski i raški pročistač.

LOŠA KOMUNIKACIJA

Možda je to i točno, možda je Bršica doista najbolja lokacija, ali u samoj prezentaciji projekta i komunikaciji s građanima, posebno žiteljima Raše, koji desetljećima trpe labinske fekalije u svom naselju, negdje se učinio pogrešan korak i Rašani su osjetili kao da im se nešto želi na silu pogurati, dovesti ih pred gotov čin. Stoga je odbijanje predloženog projekta od strane Općinskog vijeća Raše bilo sasvim razumljivo. Svaki raški načelnik i svako raško vijeće, kojima je stalo do svojih građana, u toj bi situaciji bilo postupilo isto.

Cijeli projekt vrijedan 300 milijuna kuna odjednom je stao na mjestu – ni Labin ni Raša nisu htjeli odstupiti ni milimetra, a kako je labinski IDS ipak jači i utjecajniji od raškog, čak se razmišljalo o smjeni raške načelnice, da se na izbore ide s nekim drugim kandidatom koji će biti spreman prihvatiti da sve labinske otpadne vode, zajedno s raškim, završavaju u pročistaču u Bršici. Na kraju se od toga odustalo ali zauvijek će ostati sumnja da su neke liste na prošlim izborima za Općinsko vijeće Raše zapravo bili rezervna opcija, koje bi u slučaju izborne pobjede bile prihvatile predloženi model odvodnje.

Stvari su se ipak, čini se, počele pomicati prema mogućem rješenju problema dolaskom novog gradonačelnika Valtera Glavičića. Jedan sasvim drugačiji političar, što je više puta potvrdio svojim prvim potezima, koji voli čuti različita mišljenja, koji ne donosi odluke dok ne sasluša sve aspekte nekog problema, koji prihvaća i svaki prijedlog oporbe ako je konstruktivan i koji stalno osluškuje mišljenje građana, očito je odlučio pronaći rješenje za izlazak iz sadašnje pat pozicije.

To se moglo iščitati iz njegovih izjava, koje je davao proteklih dana, poput one da "načelnicima i gradonačelnicima građani daju povjerenje da nalaze rješenja, a ne probleme“, da je „protiv silovanja i prelamanja preko koljena te da je dijalog neophodan ne bi li se našlo rješenje koje će sve zadovoljiti“, a posebno je otvoren bio kada je na proslavi 80 godina Vodovoda jasno poručio „da se nada da će pobijediti razum i da će zacrtani sustav odvodnje biti realiziran do 2023. godine“.

Koje je rješenje koje će svih zadovoljiti? Iluzorno je očekivati da će svi uvijek biti zadovoljni, ali kompromis u kojem će svaka strana malo odstupiti od svog tvrdog stava sigurno je moguć. Jedno je sigurno, Rašani nikada neće pristati da se labinska govna i dalje slijevaju na njihov teritorij, i nema tog autoriteta koji će ih uvjeriti da će cijevi za odvodnju biti ukopane duboko u zemlji i da će voda, koja će izlaziti iz pročistača na Bršici, biti gotovo pitka. Jer ako takav pročistač neće smetati turizmu i poljoprivredi u Raškom zaljevu, zašto je onda problem da jedan takav, modernizirani pročistač bude i dalje na Starcima? 

DVA PROČISTAČA

Dakle, kako Raša ustraje na svom stavu, Labin onda mora tražiti samostalno rješenje, a to je da se sadašnji pročistač na Starcima dovede do najvišeg, trećeg stupnja pročišćavanja otpadnih voda. Međutim, ako će Labin ionako morati ići u izradu nove studije, onda nema nikakvog razloga da se u cijelu priču ponovo ne uključi Raša, ali na pravednijim osnovama, da se za aglomeraciju Labin-Raša odmah predvide dva pročistača – jedan u Labinu i jedan u Raši.

Ako je problem u Labinu što se sadašnji pročistač nalazi previše blizu naseljenog područja (to je vjerojatno bio razlog što se sve htjelo usmjeriti u Bršicu), mnogi se stručnjaci slažu da projekt ne bi značajno poskupio ako bi ga se sa sadašnje lokacije pomaknulo stotinjak metara južnije, prema cesti Labin-Pula. Uostalom ako turistički Poreč na svom području planira čak dva pročistača može i Labin potrpjeti jednog. Rašani bi u tom slučaju sami predložili lokaciju za drugi pročistač, a to bi najvjerojatnije bilo na mjestu starog, kojeg su još Talijani izgradili.

To bi bio labinski ustupak. A koji bi onda bio raški ustupak? Prema nekim izračunima nova varijanta čitav bi projekt poskupila za nekih 1,5 posto. Pošteno bi bilo kada bi veći dio te razlike snosila Općina Raša. (Eleonora Vlačić)

Najnovije vijesti