Kraj Motovuna se gradi vinski podrum budućnosti!

0
Foto: Jutarnji list
Foto: Jutarnji list

U Motovunu je ovih dana počela gradnja vinarije Roxanich Motovun prema projektu arhitekta Idisa Turata, autora spektakularnog muzeja Apoksiomena u Lošinju, atraktivne vile Gumno, bazena Vukovar i drugih poznatih projekta, vinarije čije je otvaranje u planu uoči ljeta iduće godine, piše Jutarnji list.

U podnožju Motovuna nalazio se stari, napušteni vinski podrum. Položen na raskrižju puteva, sagrađen na prijevoju koji povezuje vinograde s plodnom dolinom rijeke Mirne, stoljećima je bio nezaobilazno mjesto suživota, rada i svetkovina posvećenih vinu. U novije doba nakon zatvaranja i propadanja zgrade općinska uprava ga prodaje. Vinarija Roxanich odlučuje upravo ovdje proširiti svoju djelatnost, piše Jutarnji list.

Prostor nekadašnjeg podruma novim projektom postat će hotelski kompleks s pratećim sadržajima, a brdo ispod njega, koje se spušta ka vinogradu, sadrži funkcije vinskog podruma, donosi Jutarnji list.

Zanimljivo je da je čak 70 posto sadržaja projekta Roxanich ispod zemlje - čitavo brdo ispod kompleksa dobiva nove funkcije: novog vinskog podruma, skladišta, proizvodnje, garaže, wellnessa. U jedinom novom objektu koji se nalazi iznad zemlje te će biti sagrađen uz postojeću zgradu, sadržajno je projektiran dio soba te prostrani restoran. Arhitekta Idisa Turata pitali smo za specifičnosti ovog projekta, po čemu će hotel biti poseban i na koji način će se filozofija vina ocrtavati u projektu, piše Jutarnji list.

Danas ne možemo više raditi projekte koji su monofunkcionalni. Projekt Roxanich unutar sebe miješa turizam, gastronomiju, ugostiteljstvo, šoping, kulturu i proizvodnju, i to je bit svega! Suvremeni hotelski sadržaji, koji žele biti autentični, ne smiju biti samo mjesto za spavanje - odgovara Idis Turato za Jutarnji list.

Čini mu se, dodaje Turato, da je sve više hotela u Istri jako slično: ili ih karakterizira air space identitet, uvijek istih i predvidivih interijera, ili su inspirirani agroturizmom, rustikalnim neoklasičnim ili predvidivim istarskim, a točnije pseudotoskanskim elementima. - U ovom smo projektu išli u sasvim drugom smjeru, kroz kolažiranje i fokusiranje na karakteristike zbilja značajne i posebne za ovo podneblje, istarsko-talijansko naslijeđe u smislu estetike, gastronomskih navika, lifestylea. Cilj nam je bio progovoriti autohtono u jednom suvremenom jeziku, izbjegavajući copy-paste i hotelsku monotoniju - objašnjava Turato za Jutarnji list.

Najnovije vijesti