Vrhunske kobasice i još puno povrh toga
Međunarodni sajam „S klobasicom u Europu“ u Sv. Petru u Šumi osobno doživljavam kao ispraćaj zime i doček proljeća jer kobasice su nas snažile tijekom zimskih dana, a sada, na kraju, kad postaje pretoplo za pravo uživanje u kobasicama s kupusom i sličnim jelima, red je da napravimo oproštajnu feštu.
A fešta od kobasica u Sv. Petru u Šumi već je u početku prerasla samu sebe i postala fešta od pancete i pršuta, ali i sira, meda, vina, likera, maslinovog ulja, voćnih prerađevina, čokolade, kolača, suvenira, biljnih pripravaka, pa i kristala za liječenje. Vjerojatno su organizatori nazvavši je „S klobasicom u Europu“ imali na umu poruku da je kvaliteta istarskih kobasica europska, što je točno, ali čini mi se da je u stvarnosti naziv dobio novi smisao: s kobasicom na čelu idemo prema europskoj kvaliteti ponude. Navest ću dva primjera: prvi je kobasica s tartufima labinske Pršutane Bani, dobitnika zlatne medalje, u kojoj je pažljivim omjerom izbjegnut nametljivi okus tartufa i stvorena fina harmonija sa suhim mesom , a drugi je kobasica od tovara, koju sam kušao na štandu AZRI-ja.
Nadalje, fešta ima jasan županijski, nacionalni i međunarodni karakter. Tako su domaći OPG-ovi središnje Istre u suradnji TZ Središnje Istre od svojih proizvoda složili istarski doručak koji se sastoji od fritaje s jajima, sira, skute, pancete, pršuta, itd. Serviran međunarodnim delegacijama iz Slovačke, Mađarske, Slovenije, Vojvodine i Srbije, sve zemlja čiji su se predstavnici natjecali u izradi kobasica. Nisam kušao, ali pričao mi je o tome Mario Bratulić, načelnik općine. Također, od njega sam doznao da je ove godine promovirana istarska kosnica, salama promjera pedeset milimetara, nazvana po onoj koja se konzumirala kada se kosilo.
Nacionalni karakter vidi se u prisustvu proizvođača iz svih krajeve Hrvatske, ponajviše iz Slavonije, što je logično, ali i po proizvođačima koji nastoje objediniti sirovine iz iz raznih krajeva i stvoriti nacionalni proizvod. Primjer je tvrtka Kapron iz Donje Zeline kod Zagreba.
„Pokrenuli smo projekt „Best Choice of Craotia“ u kojemu spajamo hrvatski sjever i jug te istok i zapad. Proizvodimo likere bez ikakvih aditiva, samo od koncentriranog voća. Želimo pokazati hrvatskoj javnosti, ali i stranim gostima da imamo likere iza kojih stoji struka“, kazala nam je Natalija Županić, kreatorica raskošne ponude okusa.
U mnoštvu ljudi koji su degustirali izložene delicije jedan se posjetitelj isticao svojom potpuno bijelom odjećom – redovnik iz pavlinskog samostana, koji se nalazi preko puta osnovne škole u čijoj se dvorani održava sajam. „Zar nije korizma?“, našalio sam se. „Da, ali nedjelja je!“, prihvatio je redovnik šalu. (Tekst i foto: Robi Selan)
